Tomislav Grizelj, vlasnik Preduzeća za termoenergetiku, gasnu tehniku, tretman i transport vode "Grizelj" d.o.o i predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da procedura za pokretanje biznisa u BiH nije komplikovana i da je neophodno imati viziju.
Da bi se pokrenula bh. privreda, Grizelj smatra da je neophodno smanjiti porez na dobit.
NN: Kako onda pokrenuti vlastiti biznis u BiH?
GRIZELJ: Da bi neko pokrenuo vlastiti biznis, prije svega mora imati viziju šta želi pokrenuti i gdje. Ne može se baviti ribarstvom u Sarajevu, nego treba ići tamo gdje ima rijeka. Ono što je zanimljivo prilikom pokretanja biznisa u BiH jeste to da je procedura za registraciju biznisa drugačija u Sarajevu, Mostaru ili Banjaluci. U svakom slučaju, otprilike je isti obim dokumenata potrebnih za registraciju jedne firme, bilo koje djelatnosti. Procedura može da traje maksimalno do 30 dana, pod uslovom da nađete pravog advokata koji se bavi registracijom preduzeća. Ako nađete advokata koji je slučajno u tim stvarima, onda ta procedura može potrajati značajno duže. Novac se može osigurati na više načina. Može se založiti privatno vlasništvo, a i današnje mikrokreditne organizacije su vrlo raspoložene za poslovanje. Krediti jesu lihvarski, s izrazito visokom kamatom, ali ipak dobijete novac. U roku od sedam dana ti krediti budu odobreni, a kada neko osnuje mali biznis, onda raste ka srednjem ili većem biznisu.
NN: Da li su procedure za registraciju malih i srednjih preduzeća komplikovane?
GRIZELJ: Procedure su vrlo jasne i zakonom definisane. Relativno su dobre u odnosu na okruženje. U susjednim zemljama procedure za registraciju firmi su slične i one zadovoljavaju onoga ko želi krenuti u biznis. Danas je ipak teže zatvoriti neko preduzeće nego ga otvoriti. Registracija preduzeća kod nas traje do 60 dana, što je normalan period za registraciju preduzeća i izvan granica BiH.
NN: U Federaciji BiH porez na dobit je tri puta veći nego u Republici Srpskoj, zbog čega vlasnici preduzeća iz FBiH hrle da registruju firme u RS. Da li će porezi biti usklađeni na nivou BiH?
GRIZELJ: Vlasnici preduzeća iz FBiH registruju svoj privredni subjekat u RS i Brčko distriktu pod nekim drugim imenom. Onda dohodak koji ostvare u Federaciji preusmjere u Republiku Srpsku, gdje plaćaju manje poreze na dobit. U FBiH porez na dohodak je 30 odsto, a u RS 10. U FBiH stopa poreza treba da se smanji i imamo obećanje federalnog premijera Nedžada Brankovića da će to i biti učinjeno. Razumno je da porez bude 10 odsto, kao i u RS.
NN: Kako poboljšati bh. privredu i stimulisati građane da pokrenu vlastiti biznis?
GRIZELJ: Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić nam je obećao da će Vijeće ministara BiH biti kvalitetan servis bh. privredi. Isto obećanje smo dobili i od premijera Brankovića. Vlastiti biznis ćemo stimulisati kroz smanjenje poreza. Ako imate kvalitetno riješenu fiskalnu politiku, tada ljudi rado ulaze u biznis, jer imaju sigurnost. S druge strane, da bi se pokrenuo biznis, mora se pratiti tržište. Ako neko želi da pravi taksi službu, onda mora prvo pitati ima li mjesta da dobije licencu za to? Tako je i s drugim djelatnostima. Za biznis treba stisnuti zube i krenuti. Prvih nekoliko mjeseci neće biti lovorike, ali poslije se mogu brati plodovi.
NN: Zašto domaći proizvodi nisu konkurentniji na tržištu?
GRIZELJ: Kada je u pitanju bh. privrednik, javlja se problem institucija koje treba da verificiraju proizvod i da mu daju beneficije u toku plasmana. Mi ovdje ne ulažemo mnogo, jer nam konkurencija koja dolazi iz okruženja pravi probleme. Poslije Ugovora o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama, roba iz okruženja ulazi u BiH bez carine, a mi za svoj repromaterijal moramo platiti carinu. Onda je normalno da ne možemo kvalitetno učestvovati na tržištu. Drugi problem je što naši privrednici loše kopiraju proizvode iz inozemstva i pokušavaju da kroz te plagijate naprave prostor na tržištu. Međutim, oni s tim proizvodom ne mogu izaći iz BiH.