VAŠINGTON - Velike američke banke Goldman Sachs, JPMorgan Chase i Morgan Stanley prijavile su se da vrate ukupno 45 milijardi dolara koje su u oktobru primile od države u okviru programa za pomoć ugroženim bankama (TARP) vrijednog 700 milijardi dolara.
Da bi vratile novac bankama sa sjedištem u Njujorku potrebno je odobrenje Uprave federalnih rezervi (Fed) - glavnog nadzornog organa bankarskog sistema u SAD. Ukoliko zahtjev bude prihvaćen, biće to najveća suma vraćena u državnu kasu iz programa namijenjenog oživljavanju finansijskog sektora u SAD, ugroženog teškom finansijskom krizom, koja je prerasla u svjetski ekonomski zastoj. Bankama je veoma stalo da vrate novac, kako bi mogle da budu izuzete od restrikcija u dijeljenju kompenzacija i zapošljavanju novih radnika, koje su im nametnute u februaru, upravo zato što su korisnice državne pomoći.
Bile bi to prve velike banke koje su vratile novac od TARP-a, budući da je 14 manjih banaka već vratilo taj dug državi. Najvećih 19 američkih banaka je nedavno bilo podloženo "stres-testu", koji je pokazao da je grupi od 10 njih još potreban dodatni kapital.
Sa druge strane, istraživanja pokazuju da bi odobravanje komercijalnih kredita za izgradnju nekretnina moglo do 2010. godine da pričini gubitke od 100 milijardi dolara za 940 malih i srednjih američkih banaka. Ti krediti kojim se finansira izgradnja tržnih centara, poslovnih zdanja, hotela i stambenih kompleksa, mogli bi biti odgovorni za blizu polovine gubitaka u bankama koje je istraživanjem obuhvatio američki poslovni dnevnik "Wall Street Journal". Istraživanje je obavljeno na osnovu kriterijuma koje su koristili federalni regulatori prilikom nedavnog "stres-testa" kojim su određivali finansijsku sliku 19 najvećih američkih banaka. Rezultati su pokazali da bi ukupni gubici u bankama, obuhvaćenim istraživanjem, mogli dostići iznenađujućih 200 milijardi dolara. Pritom bi potencijalni gubici u gotovo svim bankama mogli premašiti njihov prihod u istom periodu.
Prema najgorem scenariju, više od 600 malih i srednjih banaka moglo bi biti suočeno sa smanjenjem kapitala na rizične nivoe, dok bi blizu trećine njih moglo skliznuti na te nivoe usljed gubitaka u komercijalnom kreditiranju na tržištu nekretnina.
"Banke male i srednje veličine su u mnogo gorem položaju od velikih banaka", ukazao je analitičar Teri Mekivoj i objasnio da one imaju znatno manju moć da ostvare zaradu.
Fed je procijenio da bi 19 najvećih američkih banaka moglo da pretrpi gubitke od 600 milijardi dolara, ali i da je većinu tih gubitaka moguće kontrolisati i nadoknaditi. Za manje banke je, međutim, bankrot i dalje opcija, mada analitičari ne predviđaju da će se ponoviti zatvaranje 1.256 banaka, do kojeg je došlo u periodu od 1985. do 1992. godine. Američki regulatori su od početka 2008. konfiskovali i zatvorili 58 banaka, uključujući 33 od početka ove godine.
Bank of America prikupila 69,47 milijardi dolara
Bank of America prikupila je 69,47 milijardi dolara prodajom svojih akcija, čime je učinila veliki korak ka zadovoljenju zahtjeva Vlade SAD da poveća kapital nakon nedavno objavljenog rezultata "stres-testa" vodećih banaka.
Uključujući prihod od prodaje dijela akcija u China Construction Bank za 7,3 milijarde dolara, Bank of America je do sada prešla više od pola puta do popunjavanja manjka kapitala od 33,9 milijardi dolara, koliko je procijenila Vlada da ta banka treba da pribavi.
Do ponude akcija Bank of America došlo je nakon manjih emisija nekih drugih banaka, kojima je takođe naloženo da povećaju kapital. Wells Fargo je ponudila akcije za 8,6 milijardi, a Morgan Stanley za četiri milijarde dolara.
Nekoliko banaka, za koje je utvrđeno da ne moraju da pribavljaju novi kapital, prodalo je akcije kako bi prikupile novac za otplatu državnih kredita iz programa za spasavanje finansijskih institucija.