TRNOVO Radoslav Golijanin, vlasnik drvoprerađivačkih fabrika u Trnovu i Čajniču, izjavio je da planira širenje njihovih pogona, a kasnije i kupovinu još dva preduzeća u istočnom dijelu RS sa krajnjim ciljem stvaranja kompanije koja bi zapošljavala više stotina radnika i bila jedan od nosilaca privrednog razvoja tog područja.
Golijanin, biznismen, koji se u rodni kraj vratio nakon dvije decenije rada u Njemačkoj i Holandiji, kupio je u ratu devastiranu firmu `Orah` iz Trnova, osposobio je za rad, te uplatio avans za izgradu hala za smještaj pogona za izradu masivnih ploča. Investicija u prvoj fazi, kako kaže, iznosi pet miliona KM uz zaposlenje 120 radnika.
Slična situacija je i u `Orah Stakorini` iz Čajniča, koju je kupio u stečajnom postupku, te u kratkom roku, uz pomoć Vlade RS, izvršio njenu revitalizaciju. Dopremljena je transportna oprema, pilanske mašine, remontirana kotlovnica i automatizovana sušara, što je omogućilo upošljavanje 70 radnika.
U želji da zaokruži proizvodnju u tom nekadašnjem čajničkom gigantu, Golijanin je aplicirao kod Investiciono-razvojne banke RS (IRB) za sredstva iz Fonda za razvoj istočnog dijela koja bi bila uložena u pokretanje fabrike pločastog namještaja.
`Vrijednost investicije iznosila bi oko 3,6 miliona KM i sa njom bi se broj u 'Orah Stakorini' povećao na 250 do 280`, tvrdi Golijanin očekujući pozitivan odgovor IRB.
Postojeće kapacitete već su obilazili stručnjaci kompanije IKEA, najvećeg svjetskog proizvođača namještaja, koji su ocijenili da se radi o jednoj od najkompletnijih firmi u ovom dijelu Evrope. Rukovodstvu preduzeća iz Čajniča ostavili su kataloge da izaberu šta bi mogli za njih proizvoditi, a konkretni dogovori biće poznati nakon sezone godišnjih odmora.
Ukoliko dobije podršku Vlade RS i IRB za proširenje kapaciteta u Čajniču, Golijanin ističe da nije daleko ni ostvarenje ambicioznog plana za preuzimanje Drvne industrije Kalinovik i `Polinke` iz Rudog.
`Objedinjavanjem sva četiri preduzeća napravila bi se jaka kompanija u istočnom dijelu RS za finalnu obradu drveta koja bi bila okrenuta izvoznim tržištima`, naglašava Golijanin.
On ukazuje da će se pri zapošljavanju radnika ocjenjivati samo stručnosti i spremnosti za rad, što će otvoriti vrata da zaposlenje nađu i povratnici.
`Ja sam emotivno vezan za ovaj kraj koji me odškolovao i poslao u svijet. Sada želim da mu se odužim kroz otvaranje proizvodnih kapaciteta i zapošljavanje ljudi`, kaže Golijanin.