SARAJEVO Bivši ministar finansija RS Svetlana Cenić upozorava da je stabilnost konvertibilne marke ugrožena, nakon što ulaskom BiH u Evropsku uniju bude ugašen status "karensi bord" (fiksni kurs domaće valute vezan za euro).
Iz Centralne banke BiH, pak, ističu da imaju 200 miliona KM neraspoređenih deviznih rezervi, te da bez obzira na pritiske neće kreditirati državu ili entitete.
`Stabilnost KM nije ugrožena dok god smo vezani za euro preko 'karensi borda'. Ali, ulaskom u EU mora se ugasiti 'karensi bord', jer njegovo postojanje znači da zemlja nije ekonomski stabilna, a domaće vlasti nemaju strategiju održanja vrijednosti KM`, kaže Cenićeva.
U Centralnoj banci BiH poručuju da će uraditi sve da održe stabilnost bh. valute.
`Imamo neraspoređene devizne rezerve u vrijednosti većoj od 200 miliona KM, ali nećemo kreditirati BiH ili entitete štampanjem novog novca. Fiskalnih pritisaka u BiH će biti, prvenstveno zbog mnogih obaveza koje su vlade preuzele u mjesecima pred izbore, ali za te pritiske vlade će same morati pronaći nove izvore finansiranja`, kaže guverner CB BiH Kemal Kozarić, napominjući da je Centralnoj banci BiH zabranjeno da kreditira državu ili entitete. Cenićeva, pak, smatra da vlasti u BiH nemaju viziju jačanja vrijednosti KM.
`Rješenje bi moglo biti stimulisanje izvoza blagim padom valute, ili neki drugi način jačanja vrijednosti KM. Ali, kod nas se samo povećava javna potrošnja. Planove za jačanje vrijednosti KM za vrijeme kada budemo morali ugasiti 'karensi bord' treba napraviti Fiskalno vijeće BiH, u saradnji sa Centralnom bankom, ali i ministarstva finansija na svim nivoima. Sada je vrijeme da se počnu spremati planovi i graditi strategija`, smatra Cenićeva.
Ekonomista i zastupnik u parlamentu BiH Azra Hadžiahmetović smatra da nije ugrožena stabilnost KM, ali da postoji potreba za jakim oprezom i hitnom reakcijom.
`Inflacija bi do kraja godine mogla dostići pet posto, a stopa štednje je niska i zbog povećanih javnih obaveza godina bi mogla biti završena s manjkom u budžetu. Ipak mislim da KM nije ugrožena i da 'karensi bord' nije prepreka ulasku u EU, jer su druge zemlje koje su, također, imale KB dosta brzo postigle ekonomsku stabilnost`, ističe Hadžiahmetovićeva.
Kozarić podsjeća da je CB BiH već nekoliko godina najglasnija u ukazivanju na previsoku javnu potrošnju.
`Odavno govorimo da više od 41 posto bruto nacionalnog dohotka odlazi na javnu potrošnju i da to opterećuje kapitalna ulaganja. Izlazna strategija za gašenje 'karensi borda' postoji, no nadamo se da je nećemo morati upotrijebiti`, zaključuje Kozarić.