Privreda

Uspjeh male firme koju su ismijavali: Kako je Pepeljuga napravila vakcinu

Uspjeh male firme koju su ismijavali: Kako je Pepeljuga napravila vakcinu
Foto: AP/Arhiva/Ilustracija | Uspjeh male firme koju su ismijavali: Kako je Pepeljuga napravila vakcinu

LONDON - Biotehnološka kompanija koja u 33 godine postojanja nije uspjela lansirati na tržište nijedan lijek ili cjepivo i do prije godinu bila na ivici propasti, našla se pred vratima poslovnog raja skorašnjeg regulatornog odobrenja cjepiva protiv virusa korona.

Pritisnut dugovima, "Novavax" je bio jedna od omiljenih meta investitora koji se klade na pad cijene pojedine dionice. Prema podacima firme "S3 Analytics", u januaru prošle godine trećina dionica kompanije bila je uložena u "kratku prodaju".

"Novavax" je još krajem januara 2020. objavio kako započinje razvoj cjepiva protiv kovida19, skoro dva mjeseca prije nego što je američka vlada odlučila sufinansirati razvoj u farmaceutskim kompanijama.

I uspio. Britanski regulator uskoro će odobriti njegovo cjepivo, a nakon toga vjerovatno slijedi i odobrenje američkog regulatora.

Klinička ispitivanja pokazala su da je "Novavaxovo" cjepivo 89 posto djelotvorno, nešto manje nego cjepivo "Pfizera" i "BioNTecha" temeljeno na revolucionarnoj tehnologiji glasničke RNA (mRNA). Međutim, dok "Pfizerovo" cjepivo mora biti čuvano na temperaturi od 70 stepeni Celzijusa, "Novavaxovo" se može najmanje 24 sata čuvati na sobnoj temperaturi.

"Ovo je priča o Pepeljugi. Mala kompanija koja je bila na ivici zatvaranja ipak je mogla učestvovati u trci razvoja cjepiva s velikim igračima", ističe Stejsi Šulc Čeri, doktorica specijalizovana za zarazne bolesti u dječjoj bolnici "St. Jude" u Tenesiju.

Doduše, Pepeljuga je dobila značajnu podršku: Vlada SAD plasirala je "Novavaxu" 1,6 milijardi dolara, a Kovaks program Svjetske zdravstvene organizacije za snadbijevanje cjepivom zemalja u razvoju unaprijed je naručio 1,1 milijardu doza.

Zaokret u poslovanju prepoznali su i investitori. Od početka 2020. vrijednost dionica skočila je 4.900 odsto, a kompanija je u maju prikupila u dokapitalizaciji 250 miliona dolara. 

"Prikupljali smo kapital mnogo puta, u dobrim i lošim vremenima, ali uglavnom u lošim. Ali nikad nismo ostali bez novca", izjavio je FTu Stenli Erk, izvršni direktor "Novavaxa".

Ipak, ne može se reći da nisu bili blizu bankrota. Kompanija je prije više od tri decenije ušla u farmaceutski biznis pokušajem razvoja novazone čestica, ali potom skreće prema hormonskim terapijama za žene. Kada je 2005. Rahul Singvi postao izvršni direktor, "Novavaxove" pokušaje ugušili su konkurenti i istraživanja koja su sugerirala da estrogenske terapije povećavaju rizik od raka dojke.

Singvi je tada tvrdio da kompanija koja ima pet miliona dolara gotovine i 35 miliona dolara duga mjesečno gubi dva miliona dolara kapitala. Inače, Singvi je tada imao samo 40 godina i nikada nije vodio neku kompaniju, a sada kaže kako "Novavax" u to vrijeme nije mogao naći iskusnijeg direktora jer niko nije želio preuzeti taj posao.

Međutim, Singvi je došao iz "Mercka", jednog od vodećih svjetskih proizvođača cjepiva. Vrlo je brzo shvatio vrijednost koju razvija tim od svega 25 ljudi predvođenih naučnikom Gejlom Smitom, sadašnjim "Novavaxovim" potpredsjednikom za razvoj vakcina.

Nakon što je Singvi prodao razvoj cjepiva protiv gripa, vrijednost dionica počela je rasti. Poslije njegovog odlaska, "Novavax" je počeo razvijati cjepiva protiv preteča kovida19, SARSa i MERSa, a potom i za RSV virus, koji može biti fatalan za bebe i starije ljude. Kada su investitori shvatili da se u tim istraživanjima možda skriva rješenje za cjepivo protiv virusa korona, cijena dionica "Novovaxa" je eksplodirala.

Dok se dio finansijera kladio protiv "Novavaxa", naučnici smatraju da kompanija ima jedinstveni pristup. Pol Dupre, direktor Centra za istraživanje vakcina Univerziteta Pitsburg, pojašnjava kako je "Novavaxova" tehnologija drugačiji način da se napravi nešto već poznato.

Zbog toga je njegovo cjepivo znatno jeftinije od konkurenata, iako "Novavax" nije objavio službenu cijenu. No, izvori upućeni u transakciju tvrde da je Afrička unija pristala platiti tri dolara po dozi. Čim cjepivo bude odobreno, Stenli Erk tvrdi da može započeti proizvodnja 150 miliona doza mjesečno.

Zahvaljujući cjepivu, "Novavax" finansijski konačno dolazi do daha. Dok je 2019. ostvario tek 18,6 miliona dolara prihoda, ove bi godine mogao zabilježiti više od pet milijardi dolara. Krajem 2021. započeće razvoj vakcine koja djeluje protiv kovida19 i gripa u jednoj dozi.

(Poslovni.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije