PRAG - U trenutku kada članice evrozone pokušavaju da pronađu način kako da održe stabilnost zajedničke evropske valute, uprkos velikoj krizi u Grčkoj, zemlje koje su se nadale skorom ulasku u tu monetarnu uniju zaokupljene su rješavanjem ekonomske krize unutar svojih granica i ne žure da svoje monete zamijene evrom.
To se, prije svih, odnosi na Poljsku, Mađarsku, Letoniju, Litvaniju, Estoniju, Rumuniju, Bugarsku i Češku. U svim tim zemljama, osim u Poljskoj, budžetski deficit je premašio limit od tri procenata bruto društvenog proizvoda (BDP), koji je propisala Evropska unija. Njihove vlade su prije izbijanja globalne ekonomske krize bile posvećene ispunjavanju uslova za prelazak na evro, ali sada imaju druge prioritete.
Ploču su takođe okrenuli i građani i, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja koje je uradio "Eurobarometar" u septembru prošle godine, broj ljudi koji podržava prelazak na evro pao je na 25 sa 28 procenata iz maja. Istovremeno, broj onih koji smatraju da je što kasniji prelazk na evro bolji porastao je sa 29 na 33 procenta. Razlog za oprez je poljuljano uvjerenje u to da će evrozona izdržati potrese koji su je zahvatili u posljednje vrijeme.
Prije krize, Helena Kubičkova nije mogla da dočeka da iz bankomata u Pragu dobija evre poput građana Pariza ili Berlina. Ekonomska kriza je sve promijenila i u situaciji kada se kompanije bore da prežive i Kubičkova smatra da Češka treba da sačeka prije nego što pređe na evro.
"Bila sam jedna od onih koja je željela da uđemo u evrozonu što prije, ali sada mislim da treba da sačekamo", izjavila je Kubičkova.
Na veći oprez uticala je i dužnička kriza u Grčkoj, zbog koje je porastao strah da bi visoki budžetski deficiti pojedinih članica evrozone mogli da ugroze taj blok zemalja i zajedničku valutu. Ima, međutim, i onih koji vjeruju da će ova dramatična epizoda imati srećan kraj.
"Nije važno šta ja mislim, jer ćemo ionako u jednom trenutku ući u evrozonu. Situacija u Grčkoj će biti riješena. Ja nisam izgubio povjerenje u evro", smatra Gabrijel Stepanov, inženjer iz Bukurešta.
Estonija se još nada da će joj biti odobren ulazak u evrozonu naredne godine, dok su Bugarska, Poljska, Mađarska, Češka i Rumunija pomjerili svoja očekivanja pa se tako kao najrealnija opcija sada pominje 2015. kao godina kada će evro postati valuta skoro svih članica EU. Predstojeći izbori u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Letoniji mogli bi dodatno da iskomplikuju stvari, jer su vlasti primorane da sprovodu nepopularne mjere štednje, a za uzvrat ne mogu da daju garancije da će one biti krunisane prelaskom na evro.
Eventualni datum ulaska u zonu evra zavisiće i od želje naroda, koji sve više smatra da evro može da donese stabilnost, ali da nije garancija da zemlju neće zahvatiti kriza.
"Zabrinut sam, jer evro daje utisak stabilnosti, ali nije garancija protiv krize. To je pokazala Grčka", kaže Vidas Poskus, kustos u muzeju u Litvaniji.
Iako mnogi od kandidata za prelazak na evro zavide Sloveniji i Slovačkoj, koje su zajedničku valutu usvojile 2007, odnosno 2009. godine, one su istovremeno srećne, jer imaju fleksibilne nacionalne valute. U Mađarskoj je tokom krize forinta izgubila 25 odsto vrijednosti u donosu na evro, ali je deprecijacija valute obezbijedila privrednicima jeftiniji izvoz i spriječila mjere bolne za narod, sa kakvim su suočene baltičke države i Bugarska, koje nisu mijenjale kurs, pa su prinuđene na smanjenje plata da bi održale konkurentnost na tržištu.
Soroš: Grčka nije jedina prijetnja evru
Američki milijarder i investitor Džordž Soroš smatra da bi privremena pomoć trebalo da bude dovoljna za spasavanje Grčke, ali upozorava da bi budućnost evra mogli da ugroze veći problemi s kojima se suočava Evropa, s obzirom na krizu u Španiji, Italiji, Portugalu i Irskoj.
"Te zemlje zajedno predstavljaju suviše veliki dio evrozone da bi im se pomagalo po grčkom modelu. I nakon oporavka Grčke, budućnost evra bi bila pod znakom pitanja", istakao je Soroš i dodato da bi bilo poželjno uspostavljanje dobro organizovanog tržišta evroobveznica.