SARAJEVO U Federaciji BiH godišnje bude proizvedeno 64.000 tona merkantilne pšenice, a otkupljeno svega oko 10.000 tona iako su potrebe za ovom žitaricom 340.000 tona što znači da se 330.000 tona uvozi.
Ovo je istakao Senad Kikić, stručnjak za žitarice u Federalnom zavodu za poljoprivredu, dodavši da su ovo statistički podaci.
`Ne stoji priča da jedemo domaći hljeb. Domaći su samo voda, so i radna snaga. Ostale zemlje su uvele necarinske mjere, kvote, kontigente tako da natjeraju mlinare da otkupe prvo domaće. Domaća proizvodnja, ako je statistika tačna, zadovolji 18 odsto potreba FBiH, a prije rata je to bilo 75 do 80 odsto`, rekao je Kikić.
Dodao je da razlika između proizvedene i otkupljene pšenice vjerovatno završi u domaćinstvima ili kao stočna hrana, te da je luksuz hljebno žito davati stoci i to država ne smije dopustiti.
Naglasio je da je u FBiH, prema statistici, od 400.000 hektara površine neobrađeno 200.000 koji bi mogli biti pokriveni žitom i industrijskim biljakama čime bi bio smanjen uvoz, ali država treba naći način da aktivira zemljišne resurse.
Tvrdi da su od 1997. do 2006. godine smanjene površine pod ratarskim kulturama za 30 odsto, te će ovaj negativan trend biti nastavljen ako Vlada FBiH ne zaštiti ključne proizvode.
`Treba sebi postaviti zadatak da se 50 odsto potreba FBiH zadovolji iz domaće proizvodnje. Pitali smo šta namjeravaju sa 200.000 hektara neobrađene površine. Odgovorili su da će na oranicama saditi voće. Za voće je dovoljno 10.000 hektara`, kazao je Kikić.
Damir Ljubić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, kazao je da će raditi analizu uvoza, izvoza, potreba za žitaricama, te odrediti poticaje u skladu sa potrebama.
`U narednim godinama biće ozbiljnih pomaka kroz donošenje zakonske regulative i podsticaje. Pitanje carinske politike iniciraćemo ka državnoj razini. Predložićemo kombinaciju mjera. Treba jačati potencijale. Slažem se da neobrađenu površinu treba staviti u funkciju i tako smanjiti uvoz`, rekao je Ljubić.