BANJALUKA - Razlozi za donošenje novog zakona sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju sadržani su u potrebi uvođenja vansudskih mjera koje se mogu sprovesti prema privrednom društvu, odnosno preduzetniku koji ima finansijske teškoće radi održivog nastavka njegovog poslovanja, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević.
Obrazlažući ovaj nacrt zakona, Petričević je rekao da je riječ o dobrovoljnom, vansudskom modelu restrukturiranja dugova privrednog društva ili preduzetnika kroz redefinisanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva ili preduzetnika u finansijskim teškoćama i njegovih povjerilaca, prvenstveno banaka, ali i drugih povjerilaca kao što su značajniji dobavljači, a sve uz učešće institucionalnog posrednika u pregovorima - Privredne komore Srpske.
"Opcija sporazumnog (vansudskog, vanstečajnog) finansijskog restrukturiranja privrednog društva je prva u nizu mjera koje je moguće i potrebno sprovesti prema privrednom društvu u finansijskim neprilikama, radi njegovog ozdravljenja, konsolidacije ili rješavanja pitanja problematičnih kredita", rekao je Petričević u obraćanju poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.
On je dodao da su druge mjere koje se mogu preduzeti propisane stečajnim propisima, i to finansijsko restrukturiranje dužnika u prethodnom stečajnom postupku, reorganizacija u stečaju i prodaja pravnog lica, odnosno imovine u postupku bankrotstva.
Petričević je dodao da se zahtjev za sprovođenje finansijskog restrukturiranja podnosi institucionalnom posredniku, a mogu ga podnijeti dužnik, odnosno jedan ili više povjerilaca. Institucionalni posrednik sprovodi postupak finansijskog restrukturiranja putem posrednika.
U obrazloženju ovog akta se navodi da je posrednik fizičko lice koje na nezavisan, neutralan i nepristrastan način upravlja i vodi postupak finansijskog restrukturiranja i koje posreduje između dužnika i povjerioca.
"Postupak finansijskog restrukturiranja može se sprovesti ako u njemu učestvuju dužnik i najmanje dva povjerioca, od kojih je jedan banka ili druga finansijska organizacija bankarskog sistema. U ovom postupku mogu učestvovati i subjekti iz bankarskog sistema u stečaju ili likvidaciji, kao i domaća razvojna institucija", navodi se u tekstu ovog akta.
U tom dokumentu se dodaje da se u toku postupka finansijskog restrukturiranja može uvesti mirovanje dugova, koje proizvodi pravno dejstvo danom zaključenja ugovora o mirovanju dugova.
"Cilj mirovanja dugova je odlaganje izvršenja koje je započeto prema privrednom društvu ili preduzetniku, a pokrenuto je od povjerilaca koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju, odnosno mirovanje predstavlja obavezu povjerilaca koji su zaključili ugovor da ne pokreću postupak izvršenja radi naplate potraživanja do isteka perioda mirovanja dugova utvrđenog ugovorom", navodi se u tekstu ovog akta.
Finansijsko restrukturiranje se okončava sporazumom o finansijskom restrukturiranju, koji se zaključuje između dužnika i povjerilaca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.