BRISEL - Države iz kojih dolaze najveći evropski proizvođači vina vode bitku s Evropskom unijom zbog radikalnih planova Brisela čiji je cilj povećanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, što je dovelo u pitanje opstanak evropskih vinograda.
EU želi da svaki osmi vinograd u Evropi bude prekopan, odnosno uništen i traži da se obustavi finansiranje procesa pretvaranja viška vina u industrijski alkohol, odnosno svako dalje subvencionisanje jeftine produkcije. Evropska komisija, takođe, namjerava da se više novca izdvaja za reklamiranje evropskih vina u inostranstvu.
Evropa pliva u vinu, koje nema ko da kupi. Država otkupljuje viškove i vino pretvara u šta tehnički može, uključujući sredstva za čišćenje. Strategija spasa glasi: opstaće samo visokokvalitetna, skupa vina, dok jeftinih, `stonih`, neće biti.
U vrijeme berbe, evropski vinogradi ne izgledaju kao industrija u krizi. Međutim, količina neprodatog vina stalno raste, a analitičari kažu da će, ako se ovako nastavi, prekomjerna proizvodnja uskoro dostići 15 odsto godišnje produkcije.
Prema navodima zvaničnika EU, protekle decenije je uvoz vina iz `zemalja novog svijeta`, kao što su Čile, SAD i Australija, svake godine rastao za desetinu. Još gore, navike Evropljana se mijenjaju tako što građani Evrope piju sve manje vina.
EU namjerava da sprovede radikalnu reformu sektora i redistribuciju subvencija, što se ne dopada najvažnijim proizvođačima vina - Francuskoj, Italiji i Španiji. Među mjerama Brisela su stimulisanje prekopavanja najmanje 200.000 hektara vinograda, finansijski paketi za rani odlazak u penziju i jednostavniji sistem etiketiranja koji omogućuje da se na bocama manje kvalitetnog vina označava godina berbe i vrsta grožđa.
Marijan Fišer-Boel, evropski komesar za poljoprivredu, kaže da se EU sada nalazi u mnogo otvorenijem trgovinskom okruženju.
`Vino stiže u Evropu iz raznih zemalja i to neće prestati. Ako ništa ne uradimo, suočićemo se sa više problema nego što ih imamo`, kaže on.
Plan je izazvao verbalnu bitku u Briselu, koja traje od početka godine. Francuski poslanik u Evropskom parlamentu, Žan-Klod Martinez, optužio je Evropsku komisiju da iznosi lažne brojke.
`Oni žele da eliminisanje vinograda bude dobrovoljno. Ali, i eutanazija je dobrovoljna, kada vam kažu da više nema nade. Isto važi za čupanje vinove loze`, kaže Martinez.
Francuska posebno vodi agresivnu kampanju protiv evropskog paketa reformi vinogradarstva, tvrdeći da je kvalitet francuskih vina ugrožen, a da se reforme ne mogu sprovesti preko noći. Francuski ministar poljoprivrede Mišel Barnije izjavio je da će ideja liberalizacije dovesti do gubitka korijena evropskih vina.
Ipak, čak i najoštriji kritičari poteza Evropske komisije priznaju da su reforme neophodne, prije nego što evropska vinarska industrija potone još dublje u probleme.
Dok Evropski parlament treba da glasa o paketu reformi u decembru, čak i Francuska - najveći svjetski proizvođač vina visokog kvaliteta - nagovještava da kompromis možda nije van domašaja.