Privreda

Više oranica soje, a manje kukuruza

Više oranica soje, a manje kukuruza
Foto: N.N. | Više oranica soje, a manje kukuruza
Anja Matarugić

BIJELJINA, BANJALUKA - Proljećna sjetva počela je nešto kasnije zbog vremenskih neprilika. Ove godine se očekuje manje površina pod kukuruzom, a povećan broj proizvođača koji će sijati soju, potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da će se, pored ove dvije ratarske kulture, najviše sijati pšenica, zob i krmno bilje.

Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Poljoprivrednog instituta RS očekuje se da će kukuruzom biti zasijano oko 120.000 hektara, što je nešto manja površina od višegodišnjeg prosjeka.

Zbog većeg podsticaja, od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, za proizvodnju soje očekuje se povećan broj proizvođača koji će sijati ovu uljaricu.

Osim tog podsticaja, resorno ministarstvo uvelo je i regres za sjetvu soje koji iznosi 200 KM po hektaru, za šta su izdvojili 500.000 KM.

"Uzevši u obzir vremenske prilike na prostoru RS i ostvarene prihode u posljednjih pet godina, u 2018. može se očekivati prinos kukuruza od šest tona po hektaru", rekli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da će cijena sjetve kukuruza iznositi 1.858 KM po hektaru, dok će puni troškovi od sjetve do berbe za jedan hektar iznositi 2.285 KM i nešto su niži u odnosu na proteklu godinu.

Prema njihovim riječima, raznim vrstama krmnog bilja biće zasijano oko 3.900 hektara oranica, među kojima će najveće površine biti pod lucerkom, djetelinom, višegodišnjim travama, jarim stočnim graškom, smješama jarog stočnog graška i grahorice sa zobi, travno leguminoznim smješama te sirkom i sudanskom travom.

U Savezu poljoprivrednih proizvođača RS očekuju manje površina planiranih pod kukuruzom i blago povećanje površina zasijanih industrijskim biljem, prije svega uljaricama kao što su soja i suncokret.

"Očekujemo veći broj proizvođača koji će uzgajati soju jer ove godine prvi put imamo subvenciju na soju po hektaru", rekao je Stojan Marinković, direktor Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.

Dodao je da je pored te olakšice bitan i faktor relativno povoljne cijene soje pri prodaji i mogućnost dobrog plasmana.

"Još jedan razlog za uzgoj soje je agrotehnički. Iskoristićemo prednosti soje, koja obogaćuje zemljište azotom i čini ga čistim od korova. Kolike površine će biti zasađene sojom još ne znamo jer nam sjetva ove godine kasni", objasnio je Marinković.

U Semberiji će najveće površine biti ipak zasađene pšenicom, zatim kukuruzom, nešto manje krmnim biljem, dok proizvodnja soje nije zaživjela u ovom najčešće stočarskom području.

"Najveće površine će biti zasijane kukuruzom, jer je Semberija uglavnom stočarski dio. Ljudi se ovdje bave proizvodnjom mlijeka ili mesa, imaju stoku i moraju da obezbijede stočnu hranu. Iz tih razloga su pšenična i kukuruzna kultura i dalje najzastupljenije na našem području", rekao je Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Bijeljina.

Prema njegovim riječima, zob i krmno bilje sijaće uglavnom stočari kako bi nadomjestili hranu za stoku.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS procjenjuju da će vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2018. iznositi oko 387 miliona KM.

  • 387 miliona KM procijenjena je vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2018. 
  • 120.000 hektara očekuje se da će biti zasijano kukuruzom
  • 3.900 hektara oranica biće pod raznim vrstama krmnog bilja

Ukupni direktni troškovi proizvodnje kukuruza, zobi i krmnog bilja

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije