Njemačka vlada razmatra velike promjene za takozvane mini-poslove, jedan od najčešćih oblika dodatnog zaposlenja u zemlji.
Planirane izmjene dio su šire reforme penzionog sistema, a mogle bi da utiču na gotovo sedam miliona zaposlenih.
Prema prijedlogu, zaposleni na mini-poslovima ubuduće bi plaćali veće doprinose za socijalno osiguranje, dok bi paušalni porez bio povećan sa dva na pet odsto.
Cilj reforme je da radnicima omogući veća penziona prava, ali kritičari upozoravaju da bi nove mjere mogle da učine mini-poslove manje privlačnim i povećaju troškove poslodavcima.
Šta se mijenja?
Ekonomista Martin Verding (Martin Werding), član njemačke Komisije za penzionu reformu, smatra da se negativne posljedice mogućeg ukidanja sadašnjeg modela mini-poslova često preuveličavaju.
Prema njegovim riječima, rad sa skraćenim radnim vremenom i dalje bi bio moguć, ali bez posebnih pravila koja danas važe za mini-poslove.
To bi zaposlenima omogućilo da lakše povećavaju broj radnih sati i zaradu, bez bojazni da će prelaskom sadašnjeg limita izgubiti povoljniji status.
Trenutno je granica za mini-posao 603 evra mjesečno. Ukoliko radnik zaradi više od tog iznosa, automatski ulazi u sistem obaveznog socijalnog osiguranja, zbog čega mnogi svjesno ograničavaju broj radnih sati ili odbijaju povećanje plate.
Žene najviše pogođene
Među zaposlenima na mini-poslovima većinu čine žene, koje zbog skraćenog radnog vremena često ostvaruju znatno niže penzije.
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna penzija žena u Njemačkoj iznosila je 961 evro, dok su muškarci u prosjeku primali 1.372 evra.
Gotovo trećina penzionerki mjesečno prima manje od 600 evra.
Zagovornici reforme smatraju da bi veći doprinosi dugoročno mogli da poboljšaju njihov položaj nakon odlaska u penziju.
Poslodavci upozoravaju na rast troškova
Protivnici reforme upozoravaju da bi promjene mogle imati ozbiljne posljedice po tržište rada.
Njemačka Liberalna demokratska partija (FDP) protivi se ukidanju sadašnjeg modela mini-poslova i upozorava da bi veći troškovi pogodili i zaposlene i poslodavce.
Pročitajte još:
Loše vijesti za sve koji rade dodatni posao u Njemačkoj: Traže ukidanje "mini joba"
Predsjednik FDP-a Volfgang Kubicki (Wolfgang Kubicki) ocijenio je da bi reforma direktno uticala na gotovo sedam miliona ljudi, posebno u ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi i uslužnim djelatnostima, koje u velikoj mjeri zavise od fleksibilnih oblika zapošljavanja.
Poslodavci upozoravaju da bi povećanje doprinosa moglo dovesti do smanjenja broja radnih sati ili čak gašenja dijela mini-poslova.
Odluka na jesen
Njemačka vlada još nije donijela konačnu odluku.
O kompletnom paketu penzionih reformi, uključujući i budućnost mini-poslova, trebalo bi da raspravlja tokom jeseni.
Ukoliko reforma bude usvojena, zaposleni koji godinama rade na mini-poslovima mogli bi u budućnosti da ostvaruju veća penziona prava. S druge strane, oni kojima je najvažnija veća neto zarada i jednostavniji sistem oporezivanja mogli bi osjetiti finansijski teret novih pravila, prenosi Fenix-magazin.