VAŠINGTON - Američkim kompanijama kojima je Vlada, tokom svjetske finansijske krize, pomogla milijardama dolara iz državne kase i koje su od toga imale značajnu korist, biće naloženo da smanje plate svojim čelnim ljudima.
Odluka o smanjenju plata podstaknuta je burnim reagovanjem javnosti na isplatu visokih bonusa zaposlenima u firmama koje su preživjele krizu uz pomoć države.
Administracija predsjednika SAD Baraka Obame planira da nova pravila za isplatu plata uvede u sedam kompanija među kojima su proizvođači automobila "Chrysler" i "General" i najveća američka banka Bank of America. Vjeruje se da će neki od najviših direktora u tim kompanijama primiti i do devedeset odsto manje novca nego što je bilo planirano. Bijela kuća se nada da će smanjenje direktorskih plata ublažiti politički opasano zgražavanje javnog mnjenja kako ponašanjem kompanija tako i Vlade.
Nije jasno koliko će tačno biti dozvoljeno direktorima da zarade i na koji način će to pitanje biti određeno. Pretpostavlja se da, na primjer, u AIG-u, džinovskom osiguravajućem društvu koje je dobilo više od 180 milijardi dolara državne pomoći, nijedan direktor neće moći da dobije više od 200.000 dolara godišnje.
Ograničenje primanja za svih sedam kompanija predviđa da rukovodilac koji traži više od 25.000 dolara godišnje u posebnim pogodnostima kao što su klupske članarine, privatni avion ili službeni automobil mora da zatraži odobrenje Vlade.
Goldman Sachs, koji je vratio državnu pomoć, izdvojio je tokom ove godine 16,7 milijardi dolara za kompenzacije, Citigroup isplaćuje 5,3 milijardi bonusa svojim zaposlenima, a Bank of America 3,3 milijarde dolara.