SARAJEVO - U mjerama vlada u BiH za ublažavanje posljedica krize nema odgovora što se događa domaćoj ekonomiji, niti što nam se može dogoditi, upozorili su članovi Vijeća eksperata za ekonomski razvoj i sistem Spoljnotrgovinske komore BiH (STK).
Eksperti su izložili prijedloge za ublažavanje krize, koje će nakon uobličavanja izložiti izvršnim vlastima u BiH.
"Ako američki predsjednik Barak Obama promovira kupovinu domaće robe, nema razloga da mi oklijevamo s pokretanjem akcije 'kupujmo domaće'", kazao je Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu i član Vijeća eksperata STK.
Založio se da tu akciju ne vode nevladine organizacije kao do sada, nego da to bude Vladin program sa budžetom i jasno definisanim ciljevima. Izrazio je protivljenje daljim opterećenjima na primanja radnika, kazavši da u ovoj situaciji privredu treba rasteretiti.
Konstatujući da su mjere vlada protiv krize kozmetičke, Nikola Grabovac, rektor Univerziteta "Apeiron" u Travniku, predložio je radikalna rješenja kazavši da "neko treba da preuzme brod koji se ljulja".
"Uz dogovor svih stranaka sve zakone iz oblasti finansija, monetarne politike i budžeta treba zamrznuti do 1. maja, a ovlasti za donošenje odluka prenijeti na Vladu. Treba zamrznuti i rad upravnih odbora budžetskih institucija, a predlaganje mjera ekonomske politike prepustiti trojici eksperata koji bi bili angažovani", kazao je Grabovac.
Vjekoslav Selak, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, istakao je da poljoprivreda nudi mogućnost za brzo upošljavanje velikog broja ljudi, ali je upozorio da mnogi projekti čekaju na novac Razvojne banke FBiH. Novo Plakalović, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, rekao je kako se sadašnjom kreditnom politikom banaka stimuliše potrošnja, a time trgovinski deficit i predložio da vlasti u partnerstvu s bankama mijenjaju ovu politiku.
Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom akultetu u Sarajevu, smatra da je potrebno na nivou Vijeća ministara ili STK BiH formirati krizni štab, koji bi preuzeo funkciju kriznog menadžmenta. Aziz Mujezinović, profesor Metalurškog fakulteta u Zenici, ocijenio je da bi vlast firmama od posebnog interesa mogla pomoći davanjem subvencija za struju, dok se Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu založio za formiranje centralne regulatorne agencije u oblasti finansija.