VAŠINGTON - Predsjednik SAD Barak Obama obećao je u svom prvom izlaganju na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, poslije nešto više od mjesec dana provedenih u Bijeloj kući, američkom narodu da će njihova zemlja izaći iz krize obnovljena, oporavljena i snažnija nego prije.
Obama je, govoreći o sumornoj ekonomskoj realnosti i nadi u bolje sutra, najavio da bi oporavak američkog finansijkog sistema i privrede uopšte, mogao da zahtijeva više sredstava nego što je prvobitno planirano i izdvojeno. Obraćajući se članovima Senata i Predstavničkog doma, članovima svog kabineta i pozvanim gostima, često pekidan burnim aplauzima, američki predsjednik je u pedesetominutnom izlaganju govorio o reformi zdravstva, obrazovnom sistemu, stanju na berzi, automobilskoj industriji, smanjenju poreza, ali i borbi protiv terorizma.
"Težina krize neće odlučiti sudbinu ove nacije. Cijena ove akcije će biti visoka, ali vas uvjeravam da će cijena neaktivnosti biti mnogo viša", istakao je Obama i pozvao na zakonodavne reforme, finansijsku disciplinu, energetsku nezavisnost i smanjenje rasipničkog trošenja.
Dodao je da bi, u slučaju da izostane brza akcija, ekonomska kriza potrajala, ne mjesecima ili godinama već možda i cijelu deceniju. Obama je najavio da će njegova vlada sarađivati sa zemljama cijelog svijeta u borbi protiv ekonomske krize i izjasnio se protiv upotrebe mjera trgovinskog protekcionizma.
"Radićemo sa zemljama članicama G-20 na obnovi povjerenja u naš finansijski sistem, protiv moguće eskalacije protekcionizma i na podsticanju tražnje za američkim proizvodima na tržištima širom svijeta", istakao je američki predsjednik.
Kongres je ranije odobrio plan pomoći američkoj privredi vrijedan 787 milijardi dolara, a uskoro će biti predstavljen i budžet SAD, čiji je cilj smanjenje ogromnog deficita koji iznosi oko trilion dolara.
Republikanci, međutim, tvrde da su Obamini planovi rasipnički i da se troši, kako navode, novac koji SAD nemaju, na stvari koje im ne trebaju. Guverner Luizijane republikanac Bobi Džindal rekao je da se republikanci protive stanovištu da se jačanjem države jača Vlada.
"Nije rješenje povećanje poreza i stavljanje više novca i moći u ruke političara u Vašingtonu", rekao je Džindal.
Obama je, međutim, naglasio da će njegov plan pomoći da bude sačuvano ili otvoreno 3,5 miliona radnih mjesta i doprinijeti obnovi ekonomskog rasta. On je rekao da su do sada uvijek više naglašavani kratkoročni dobici umjesto dugoročnog prosperiteta.
"Za sve to vrijeme teške odluke i diskusije su odgađane za neko drugo vrijeme", rekao je Obama i dodao da je dan svođenja računa stigao i da je vrijeme da bude preuzeta odgovornost za budućnost.
O trendu tekuće recesije, takođe u Senatu i nešto prije predsjednika Obame, govorio je i predsjednik američkih Federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanke. Iako je ponudio sumornu sliku stanja američke privrede, istovremeno je nagovijestio da neće uslijediti nacionalizacija velikih uzdrmanih banaka. To je na Njujorškoj berzi rezultiralo skokom vodećih indeksa, koji su samo dan ranije zabilježili najniži nivo u proteklih 12 godina.
Bernanke je rekao da je razumno očekivati da se recesija u SAD završi krajem ove godine ako Vladine podsticajne mjere i program privredne stabilizacije daju željene rezultate.
"Prognoza privrednih kretanja je pod velikim znakom pitanja i vjerujem da je u cjelini opasnost koju nosi negativni ishod vjerovatno veća od opasnosti koje nosi pozitivni ishod izložene prognoze o toku recesije", kazao je Bernanke, navodeći da ima znakova smirivanja finansijskih tržišta u SAD, ali da autori američke monetarne politike još strahuju od rizika koji predstoje.
Obnovljiva energija
Barak Obama je pozvao američki Kongres da mu dostavi Prijedlog zakona o podsticaju proizvodnje obnovljive energije i ograničavanju emisije gasova s efektom staklene bašte putem trgovanja dozvolama za emisiju.
"Da bismo istinski transformisali našu privredu, očuvali bezbjednost i spasili planetu od razornih posljedica klimatskih promjena, potrebno je da čistu, obnovljivu energiju učinimo profitabilnom", izjavio je Obama.
On je rekao da njegov prijedlog budžeta sadrži stavku o ulaganju 15 milijardi dolara godišnje u iskorištavanje energije vjetra i sunca, unaprijeđena biogoriva, čistiju tehnologiju za preradu uglja i energetski štedljiva vozila proizvedena u SAD.