VAŠINGTON - Vodeći menadžeri investicione banke Goldman Sachs deset sati svjedočili su pred američkim Kongresom o svojoj ulozi u krahu tržišta nekretnina 2007. godine i teškoj recesiji koja je uslijedila.
U jednom od medijski najpraćenijih kongresnih saslušanja o finansijskoj krizi, ključni ljudi Goldman Sachsa negirali su sve optužbe proizašle iz istrage Senata.
Istragom je utvrđeno da je banka 2007. godine prodavala stotine miliona dolara hartija od vrijednosti oslonjenih na drugorazredne hipotekarne kredite, istovremeno se kladeći da će te hartije znatno izgubiti na vrijednosti.
Među onima koji su svjedočili je Fabris Ture, trgovac Goldman Sachsa, koji je u centru građanske tužbe američke Komisije za berze i hartije od vrijednosti (SEC) protiv Goldmana za prevaru, zbog jednog od finansijskih derivata koji je pomogao stvoriti.
"Kategorički poričem optužbe SEC-a i braniću se na sudu protiv tih neistinitih tvrdnji", rekao je tridesetjednogodišnji Ture na saslušanju pred stalnim senatskim pododborom za istrage.
Demokratski senator Karl Levin, predsjednik Pododbora, kazao je da je Goldman bio glavni igrač u krahu tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita, što je odraz "neobuzdane pohlepe" na Wall Streetu u godinama koje su vodile do finansijske krize.
"Znam da ćete pričati o smanjenju rizika. Međutim, zaradili ste milijarde dolara na klađenju na pad vrijednosti hartija koje ste prodavali", rekao je Levin Davidu Vinijaru, direktoru finansija Goldmana.
Levin je posebno agresivno ispitivao glavnog direktora Goldmana Lojda Blenkfejna o klađenju na pad hartija od vrijednosti oslonjenih na drugorazredne hipotekarne kredite, koje je banka prodavala, ne obavijestivši o tome ulagače.
Na pitanje Levina da li je to bio sukob interesa, Blenkfejn je odgovorio: "U kontekstu tržišta, to nije sukob".
Čelnici Goldmana izloženi su kritici senatora iz obje stranke jer su se neki republikanci pridružili demokratama u kritikovanju banke i nastojanju njegovih zvaničnika da odugovlačenjem izbjegnu teška pitanja.
Bafetova nedosljednost
Kada je američki milijarder Voren Bafet, poznat kao "prorok iz Omahe", prozvao kreditne izvedenice "oružjem masovnog uništenja", vjerovatno nije pretpostavljao da će nekada u Kongresu lobirati protiv prijedloga kojim se želi ograničiti njihova trgovina.
Bafetova kompanija "Berkshire Hathaway" postala je ključni igrač u pokušajima da se ublaže planovi za strožu kontrolu Wall Streeta novim zakonom. On je uspio "uvjeriti" senatora iz Nebraske Bena Nelsona da krene u bitku protiv ograničenja koja bi "Berkshire" mogla koštati milijarde dolara. Republikanski senatori, među kojima je većina protivnika, izvojevali su svojevrsnu pobjedu kada su uspjeli da odgode proceduru prihvatanja zakona. Bafetov "Berkshire" ima portfelj izvedenica u vrijednosti od 63 milijarde dolara. Prema prijedlogu novog zakona, izvedenicama će se ubuduće moći trgovati samo javno, a ne privatno između kompanija i banaka, a korisnici će morati osigurati garanciju radi pokrivanja potencijalnih gubitaka.