BRISEL - Zvanični podaci pokazuju da su privrede 16 država Evropske unije čija je zajednička valuta evro jedva porasle u posljednja tri mjeseca 2009. godine, što je još jedan znak da je oporavak evrozone otežan lošim učinkom nekih od njenih najslabijih članica.
Eurostat, statistička agencija EU, objavila je juče da je ekonomija evrozone porasla za samo 0,1 odsto u četvrtom kvartalu 2009. u odnosu na prethodna tri mjeseca. To potvrđuje da je izlazak privrede evrozone iz najdublje recesije od Drugog svjetskog rata usporen budući da je rast u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na prethodna tri mjeseca iznosio 0,4 odsto.
U posljednja tri mjeseca prošle u odnosu na isti period 2008. godine privreda evrozone je oslabila za 2,1 odsto, dok je pad bruto društvenog proizvoda (BDP) u cijeloj 2009. godini iznosio četiri odsto.
Zaustavljanju rasta privrede evrozone umnogome je doprinijela i najveća evropska ekonomija, gdje je zabilježen snažan pad potrošnje i investicija, koji je poništio rast izvoza - tradicionalnog pokretača privrede Njemačke. Oporavak njemačke ekonomije je u četvrtom kvartalu prošle godine izgubio zalet, s obzirom na to da BDP nije uspio da zabilježi rast u odnosu na prethodno tromjesečje. U periodu oktobar - decembar 2009. godine BDP Njemačke je ostao na istom nivou u odnosu na prethodna tri mjeseca, nakon što je rast u drugom i trećem kvartalu izvukao tu najveću evropsku ekonomiju iz duboke recesije. Na godišnjem nivou njemačka privreda je u posljednja tri mjeseca 2009. oslabila za 1,7 odsto. Sve to je uticalo da njemačka privreda u prošloj godini zabilježi pad od pet odsto u odnosu na 2008. godinu.
Analitičari su iznenađeni rezultatima njemačke ekonomije, pošto su očekivali umjeren rast u posljednjim mjesecima 2009. godine.
"Više nemamo pad, ali imamo veoma slab oporavak. Prvi kvartal ove godine će vjerovatno biti slab", izjavio je Gerd Hasel, ekonomista banke BHF.
Uz stagnaciju njemačke privrede pritisak na evropsku ekonomiju sve više vrši i prezadužena Grčka. Recesija se u toj zemlji produbljuje, pa je nakon pada od 0,5 odsto u trećem tromjesečju u naredna tri mjeseca prošle godine zabilježeno smanjenje privrednih aktivnosti od 0,8 odsto.
Za razliku od Njemačke, druga po veličini evropska privreda, Francuska, u posljednja tri mjeseca 2009. godine ostvarila je rast. Francuski BDP je u tom period ojačao za 0,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ekonomija Francuske je, međutim, u poređenju s posljednjim kvartalom 2008. oslabila 0,3 odsto, dok je u cijeloj prošloj godini ostvarila pad od 2,2 procenta, što je njeno najveće godišnje potonuće poslije Drugog svjetskog rata.
Španska ekonomija oslabila je u posljednja tri mjeseca 2009. godine za 0,1 odsto čime je ostala jedina velika evropska privreda koja je još u recesiji. Španski BDP je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu smanjen za 3,1 odsto u odnosu na isti period godinu ranije. Osim smanjenja privrednih aktivnosti, Španiju, petu po veličinu evropsku ekonomiju, potresa i rekordna nezaposlenost od 19,5 odsto - najviša u evrozoni.
"Nezaposlenost je najveći problem španske ekonomije. Vlada pokušava da reguliše to pitanje podrškom domaćoj potrošnji, ali njene mjere ne daju rezultate, pa je nezaposlenost porasla", izjavio je madridski profesor ekonomije Huan Hoze Toribo.
Jedina zemlja u Evropi koja je u kriznoj 2009. godini ostvarila privredni uspon, iako osjetno manji nego prethodnih godina, je Poljska sa godišnjim rastom BDP-a od 1,7 odsto.
Eurostat prognozira da će privreda evrozone u ovoj godini ostvariti rast od 0,7 odsto u odnosu na 2009. godinu.