PODGORICA, TREBINJE - Crna Gora ubrzava pripreme za Jadransko-jonski auto-put vrijedan oko 2,8 milijardi evra, koji bi trebalo da stigne do granice s Bosnom i Hercegovinom, dok se s druge strane granice priprema nastavak istog koridora preko Trebinja, Stoca i Počitelja.
Riječ je o jednom od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u regionu, koji bi u konačnici trebalo da poveže zemlje duž Jadranskog i Jonskog mora, a za BiH je posebno značajno što bi upravo preko Hercegovine dobila novu auto-putnu vezu s Crnom Gorom, Albanijom i dalje prema Grčkoj.
Crnogorski dio Jadransko-jonskog auto-puta trebalo bi da bude dug oko 127 kilometara i da se proteže od granice s BiH kod Nuda do granice s Albanijom kod Sukobina.
Prema dokumentaciji projekta, procijenjena vrijednost građevinskih radova iznosi oko 2,8 milijardi evra.
Amerikanci pozvani da uđu u projekat
Projekat je ovih dana ponovo dospio u fokus nakon što je Crna Gora počela primjenu Međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o saradnji na implementaciji strateških projekata, koji je potpisan 24. jula u Vašingtonu.
Crnogorsko Ministarstvo javnih radova saopštilo je 24. avgusta da je upravo Jadransko-jonski koridor jedan od prva dva strateška projekta koja su dostavljena američkoj strani.
Za projekte je objavljen i poziv za iskazivanje interesovanja namijenjen američkim kompanijama. Iz crnogorske Vlade navode da Jadransko-jonski koridor nije zamišljen samo kao saobraćajnica, već kao projekat koji integriše saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.
Međudržavni sporazum otvara i mogućnost korištenja američkih mehanizama za finansiranje i razvoj projekata, uključujući DFC, EXIM Bank i USTDA, ali uz njihove procedure procjene i odobravanja. To, dakle, ne znači da je finansiranje gradnje već obezbijeđeno.
Najskuplja dionica 700 miliona evra
Prema dokumentaciji koju je pripremilo Ministarstvo javnih radova Crne Gore, pojedine dionice budućeg auto-puta zahtijevaće stotine miliona evra.
Gradac - Čevo, u dužini od oko 19 kilometara, procijenjen je na 380 miliona evra, dok bi 16 kilometara između Čeva i Krivošija koštalo oko 320 miliona.
Za BiH je posebno važna dionica Krivošije - Grahovo - granica s BiH. Duga je oko 21 kilometar, a njena gradnja procijenjena je na 480 miliona evra.
Najskuplji dio trebalo bi da bude Virpazar - Zaljevo. Za 23 kilometra tog auto-puta procijenjena vrijednost radova iznosi čak 700 miliona evra.
Dionica Zaljevo - Ulcinj - Sukobin, takođe duga oko 23 kilometra, procijenjena je na 420 miliona evra.
Crna Gora već projektuje 45 kilometara prema BiH
Da projekat više nije samo linija na dugoročnim strateškim mapama pokazuje i tender koji je crnogorski Monteput raspisao za izradu idejnog projekta dionice Gradac - Grahovo, duge oko 45 kilometara.
Kako su "Nezavisne novine" objavile 22. avgusta, vrijednost nabavke za izradu projekta procijenjena je na četiri miliona evra bez PDV-a, a rok za dostavljanje ponuda je 2. oktobar.
Za izradu idejnog projekta ostavljeno je 15 mjeseci.
Budući auto-put na toj dionici trebalo bi da ima četiri saobraćajne i dvije zaustavne trake, a projektovana brzina, zavisno od terena, biće između 100 i 120 kilometara na sat.
Zbog zahtjevnog crnogorskog krša predviđena je izgradnja 15 mostova ukupne dužine veće od pet kilometara i tri tunelske zone duge oko dva kilometra.
A šta se dešava s druge strane granice?
Upravo tu cijela priča postaje posebno zanimljiva za BiH.
Dok Crna Gora projektuje auto-put prema granici, kroz Bosnu i Hercegovinu planirana je trasa duga oko 103 kilometra koja bi se od Koridora 5C kod Počitelja odvajala prema Stocu, nastavila prema Trebinju i stigla do granice s Crnom Gorom.
Tamo bi se dvije trase spojile.
To znači da bi se u budućnosti moglo auto-putem krenuti od Koridora 5C kroz Hercegovinu, preko Stoca i Trebinja, nastaviti kroz Crnu Goru prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.
Kod Počitelja već počeo otkup zemljišta
Najdalje se na bh. dijelu otišlo na dionici Počitelj - Stolac, dugoj oko 23,5 kilometara.
Vlada Federacije BiH ranije je utvrdila javni interes za njenu izgradnju, a JP "Autoceste FBiH" pokrenule su proces sporazumnog pribavljanja nekretnina na području Stoca i Čapljine.
Na sastanku predstavnika Stoca i "Autocesta FBiH" u februaru razgovarano je o dinamici eksproprijacije i drugim pripremama za realizaciju projekta.
Ta dionica trebalo bi da ima dva odvojena kolovoza, četiri saobraćajne trake, zaustavne trake i razdjelni pojas.
Od Stoca prema Trebinju oko 55 kilometara
Nastavak prema Trebinju posebno je značajan za Republiku Srpsku.
Vršilac dužnosti direktora "Autoputeva Republike Srpske" Radovan Višković rekao je u junu da se ozbiljno radi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za Jadransko-jonski koridor.
Prema njegovim riječima, dio kroz Hercegovinu od područja Stoca, preko Trebinja do granice s Crnom Gorom trebalo bi da bude dug oko 55 kilometara.
"Jedan dio trase prolaziće preko Trebinja. Kada izaberemo konačnu trasu, krenućemo u parcelaciju i pripremu prateće dokumentacije kako bismo što prije pristupili izgradnji", rekao je Višković.
Tako bi Trebinje, koje danas nije povezano auto-putem ni s ostatkom Republike Srpske niti sa susjednim zemljama, u budućnosti moglo da se nađe na jednom od najvažnijih međunarodnih putnih pravaca na ovom dijelu Balkana.
Amerikanci zainteresovani i za dio kroz BiH
Zanimljivo je da se američka komponenta ne pojavljuje samo na crnogorskoj strani projekta.
Za gradnju Jadransko-jonskog koridora kroz BiH ranije je interesovanje pokazao američki građevinski gigant "Bechtel", dok su predstavnici Republike Srpske razgovarali s američkim kompanijama o mogućnostima realizacije infrastrukturnih projekata.
Među potencijalnim projektima naveden je upravo pravac Stolac - Trebinje.
Sada Crna Gora kroz međudržavni sporazum sa SAD takođe poziva američke kompanije da iskažu interesovanje za Jadransko-jonski koridor, čime američki interes za ovu saobraćajnicu dobija novu dimenziju.
Auto-put, gasovod i telekomunikacije u istom koridoru
Planovi Crne Gore idu i dalje od same gradnje auto-puta.
Jadransko-jonski koridor predstavljen je kao integrisani infrastrukturni projekat koji bi, uz cestu, obuhvatio energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu.
Jedan od projekata koji se razmatra jeste Jonsko-jadranski gasovod (IAP), koji bi trebalo da poveže Transjadranski gasovod kod Fiera u Albaniji s regionalnim gasnim sistemima na sjeveru.
Buduća konfiguracija trebalo bi da razmotri i povezivanje prema BiH i/ili Hrvatskoj, dok se razmatra mogućnost da gasovod prati trasu Jadransko-jonskog auto-puta.
Koncept predviđa da infrastruktura u početku služi za prirodni gas, ali i da bude pripremljena za transport vodonika u budućnosti.
Dvije trase idu jedna prema drugoj
Iako je do trenutka kada će se od Počitelja preko Trebinja do Crne Gore moći voziti auto-putem još dug put, posljednji potezi pokazuju da se projekat priprema s obje strane granice.
Crna Gora projektuje 45 kilometara auto-puta Gradac - Grahovo prema BiH i procjenjuje da će njen kompletan Jadransko-jonski pravac od BiH do Albanije koštati oko 2,8 milijardi evra.
Istovremeno, u BiH je za prvu dionicu Počitelj - Stolac pokrenut proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok se za nastavak od Stoca preko Trebinja prema Crnoj Gori priprema projektna dokumentacija.
Ako oba projekta budu realizovana, na granici BiH i Crne Gore trebalo bi da se spoje dijelovi istog međunarodnog koridora koji bi Hercegovinu povezao s Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom na jugu, a preko Koridora 5C i Hrvatske sa srednjom i zapadnom Evropom.
Drugim riječima, crnogorskih 2,8 milijardi evra nije samo crnogorska infrastrukturna priča. Jedan kraj tog auto-puta završava upravo na granici BiH, gdje bi trebalo da ga dočeka budući pravac preko Trebinja.