Evropska centralna banka u četvrtak je po treći put u ovoj godini smanjila kamatne stope, naglašavajući da je inflacija u evrozoni sada sve više pod kontrolom, a ekonomski izgledi su pogoršani.
Prvo uzastopno smanjenje kamatne stope u 13 godina označava promjenu fokusa centralne banke eurozone s obaranja inflacije na zaštitu ekonomskog rasta, koji je dvije godine zaredom daleko zaostajao za rastom Sjedinjenih Država.
“Dolazne informacije o inflaciji pokazuju da je proces deflacije na dobrom putu. Na izglede inflacije također utiču nedavna negativna iznenađenja u pokazateljima ekonomske aktivnosti”, saopštio je ECB.
Najnoviji ekonomski podaci vjerojatno su pomjerili ravnotežu unutar ECB u korist smanjenja kamatnih stopa, pri čemu su ankete o poslovnoj aktivnosti i raspoloženju, kao i očitanje inflacije za septembar bili nešto niži od očekivanog.
Smanjenje za četvrtinu boda smanjuje stopu koju ECB plaća na depozite banaka na 3,25 posto. Tržišta novca skoro su u potpunosti odredila cijene u tri daljnja sniženja do marta iduće godine.
ECB u svom saopštenju nije dao nikakve naznake o budućim potezima, umjesto toga ponavljajući svoju mantru da će se odluke donositi "od sastanka do sastanka" na temelju pristiglih podataka.
“Upravno vijeće držat će kamatne stope dovoljno restriktivnima koliko god bude potrebno”, saopštio je ECB.
Evro je porastao nakon odluke koju su dobro obrazložili brojni govornici ECB-a, uključujući predsjednicu Kristin Lagard, prenosi Fena sa Reutersa.
Očekivanja za brži tempo monetarnog popuštanja porasla su od sastanka ECB-a 12. septembra, kada su tržišni pokazatelji sugerisali samo jedno dodatno smanjenje kamatnih stopa ove godine, u poređenju sa dva koja su bila očekivana u četvrtak ujutro.
Zajedno s najnovijim podacima o inflaciji od 1. oktobra, promjena u sentimentu došla je uz umjerene komentare raznih članova ECB-a. Predsjednica ECB-a, Kristin Lagard, dodatno je uticala na tržišta, rekavši da najnoviji podaci “ojačavaju naše povjerenje da će se inflacija pravovremeno vratiti na cilj.”
Još jedan ključni faktor bili su izgledi za rast u eurozoni. ECB je prošlog mjeseca smanjila svoju prognozu rasta za eurozonu u 2024. godini zbog slabije domaće potražnje, sada projektujući rast BDP-a od 0,8%, u poređenju s prethodnih 0,9%. Neke od najvećih ekonomija eurozone i dalje se suočavaju s velikim izazovima, uključujući slabost u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj i veliki fiskalni konsolidacioni projekat koji se nazire u Francuskoj, dok su pokazatelji sentimenta i dalje slabi.
Ekonomisti su tokom prošle sedmice u svojim izvještajima predvidjeli nastavak uzastopnih smanjenja kamatnih stopa ECB-a, pri čemu su neki istakli mogućnost da bi centralna banka uskoro mogla da se suoči s opasnošću preniske inflacije, piše CNBC.
Jack Allen-Reynolds, zamjenik glavnog ekonomiste za eurozonu u Capital Economicsu, predviđa smanjenje kamatnih stopa od 25 baznih poena u četvrtak i na svakom sljedećem sastanku dok depozitna stopa ne padne na 2,5%, u odnosu na trenutnih 3,5%.
Prema tržišnom konsenzusu, kamatna stopa bi mogla pasti na 2% do kraja 2025. godine, prema nizozemskoj banci Rabobank, s tržišnim cijenama oko 1,88%.
Ekonomisti iz Goldman Sachsa predviđaju još brži tempo smanjenja kamatnih stopa, sa sekvencijalnim smanjenjima koja bi depozitnu stopu dovela na 2% do juna 2025. godine. Bank of America Global Research predviđa nastavak tog trenda do kamatne stope od 1,5% do kraja te godine.
Ovaj agresivni kurs monetarnog popuštanja dolazi dok neki tvrde da se ECB sada suočava s dodatnim izazovom osiguravanja da inflacija ne padne nazad na postojane niske vrijednosti viđene prije pandemije, zbog kojih je ECB godinama držala kamatne stope u negativnoj teritoriji.
Šef francuske centralne banke, Francois Villeroy de Galhau, rekao je ranije ovog mjeseca za talijanske novine La Repubblica da je rizik od postizanja inflacije ispod cilja od 2% nešto što ECB pažljivo prati, prenosi Bankar.me.