Evropska unija od 3. septembra suspendovala je uvoz određenih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz Brazila, nakon što ta zemlja nije dostavila potrebne garancije da će izvoz biti usklađen s novim evropskim pravilima o upotrebi antimikrobnih lijekova.
Nova pravila odnose se na hranu životinjskog porijekla koja iz zemalja izvan EU stiže na evropsko tržište, a dio su politike Unije usmjerene na suzbijanje antimikrobne rezistencije.
Prema pravilima koja se primjenjuju od 3. septembra, zemlje koje izvoze određene životinje i proizvode životinjskog porijekla u EU moraju garantovati da se u njihovoj proizvodnji ne koriste antimikrobni lijekovi za podsticanje rasta ili povećanje prinosa, kao ni određeni antimikrobni lijekovi koje je EU rezervisala za liječenje infekcija kod ljudi.
Šta više ne može iz Brazila u EU
Evropska komisija nije dobila potrebne informacije koje bi garantovale da je Brazil do 3. septembra sproveo mjere potrebne za ispunjavanje novih uslova.
Zbog toga je Brazil skinut s liste odobrenih zemalja za određene kategorije koje obuhvataju goveda, konje, živinu, akvakulturu, med i crijeva koja se koriste u prehrambenoj industriji.
Odluka, dakle, nije opšta zabrana uvoza svih vrsta mesa i svih proizvoda životinjskog porijekla iz Brazila, već se odnosi na kategorije za koje Brazil nije dostavio potrebne garancije.
Evropska komisija navodi da zemlja koja trenutno nije na listi može naknadno biti dodata ukoliko ispuni zahtjeve i dostavi informacije potrebne za procjenu usklađenosti.
Zašto EU uvodi stroža pravila
Evropska pravila o antimikrobnim lijekovima dio su šire borbe protiv antimikrobne rezistencije, odnosno pojave da bakterije postaju otporne na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija.
Proizvođači u EU već podliježu pravilima kojima se zabranjuje korištenje antimikrobnih lijekova radi podsticanja rasta životinja, a od 3. septembra isti zahtjevi primjenjuju se i na proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja.
Na pitanje o zabrani brazilskog mesa, Evropska komisija je početkom septembra potvrdila da Brazil u tom trenutku nije na listi jer nisu dobijene potrebne garancije o usklađenosti, navodeći i da je u Brazilu u toku revizija.
Vešligaj: Moramo se zapitati kakvu hranu jedemo
Odluka je ponovo otvorila pitanje različitih proizvodnih standarda u EU i zemljama južnoameričkog Mercosura, posebno u trenutku kada se vodi rasprava o njihovim trgovinskim odnosima.
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Marko Vešligaj smatra da odluka potvrđuje ranija upozorenja o različitim uslovima pod kojima proizvode evropski i južnoamerički poljoprivrednici.
"Više puta sam govorio, upozoravao, kako najveći problem vezan za sporazum sa zemljama Mercosura leži u nejednakim pravilima i dvostrukim standardima proizvodnje", rekao je Vešligaj za Poslovni.hr.
On smatra da različiti standardi mogu evropske poljoprivrednike dovesti u nepovoljniji položaj jer moraju ispunjavati strože uslove proizvodnje.
"Doista se moramo zapitati kakvu hranu jedemo i uspijevamo li zaštititi naše proizvođače i potrošače?", poručio je Vešligaj.
Kontrole na granicama EU
Evropska komisija navodi da će inspektori država članica nastaviti kontrole pošiljki koje ulaze u EU. Između ostalog, provjeravaće da li zdravstveni sertifikati sadrže novu potvrdu koja se odnosi na upotrebu antimikrobnih lijekova i da li se zemlja izvoznica nalazi na listi odobrenih država.
Kontrole mogu uključivati provjeru identiteta i fizičke preglede, kao i uzorkovanje i laboratorijske analize.
Nova pravila primjenjuju se od 3. septembra 2026. godine, a države koje žele izvoziti obuhvaćene proizvode na tržište EU moraju pružiti odgovarajuće garancije da poštuju evropske zahtjeve.