ZAGREB - Više od 16.700.000 farmera u 29 zemalja svijeta prošle je godine uzgajalo genetski modifikovane (GM) kulture.
To je objavila nedavno ISAAA (International Service for the Ackuisition of Agri-Biotech Applications), organizacija čiji je cilj da ublaži posljedice gladi uz pomoć biotehnologije.
Lani su GM kulture rasle na 160 miliona hektara, što je za osam odsto više nego 2010. godine.
SAD je i dalje svjetski lider i 2011. uzgajao je GM usjeve na 69 miliona hektara. slijedi ga Brazil: ta je zemlja prošle godine uzgajala GM usjeve na 30.300.000 hektara, što je 20 odsto više nego 2010. godine. Brazil je u septembru prošle godine odobrio soju otpornu na virus, što je prva GM kultura nastala u javnom institutu jedne zemlje u razvoju. Na trećem je mjestu Argentina, a među 10 najvećih uzgajivača GM usjeva su i Indija, Kanada, Paragvaj, Pakistan, Južnoafrička Republika i Urugvaj.
"Od 1996., kada se počelo sa uzgojem GM usjeva, nova tehnologija se usvajala brzinom bez presedana", izjavio je Clive James, autor ISAAA-ina izvještaja. Istakao je kako su glavni korisnici GM tehnologije, njih 15 miliona, farmeri iz zemalja u razvoju.
Takođe, gotovo polovina GM kultura raste u zemljama u razvoju, a najviše se gaje biotehnološke verzije kukuruza, soje, pamuka, kanole, šećerne repe, lucerke, papaje, buče, paradajza, slatke paprike i krompira.
"Istina je da su površine pod GM biljkama svake godine sve veće i da se sve veći broj uzgajivača odlučuje za te kulture. No površine pod konvencionalnim kulturama još uvijek su mnogo veće", rekao je Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
"Prevlast GM kultura u budućnosti može se očekivati tek ako azijske zemlje prijeđu na gajenje GM pirinča. Neke kulture, poput pamuka, već su 85 odsto genetski modifikovane, a soja se približava ovoj brojci. Mislim da će brzinu prihvatanja GM kultura ponajprije diktirati cijene hrane. Na primjer, GM soja na tržištu postiže 30 odsto nižu cijenu od konvencionalne", istakao je Fulgosi.
"Evropa je u posljednjim decenijama imala nekoliko velikih afera povezanih s ljudskom ishranom. Svi se sjećamo kravljeg ludila i dioksina u jajima. Evropski su potrošači stoga opravdano oprezni", rekao je Fulgosi i istakao kako su ti skandali znatno usporili istraživanja s GM biljkama u Evropi.
Sasvim drukčija situacija vlada u Evropi gdje u nizu zemalja postoji snažan otpor genetski modifikovanim organizmima (GMO). Nakon što je 1998. odobrila GM kukuruz MON810 američkog biotehnološkog diva Monsanto, Evropska komisija uvela je moratorijum kojim je bila onemogućena sadnja novih, komercijalnih GM usjeva u zemljama članicama. Kukuruz MON810 uzgaja se u Španiji, Portugalu, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumuniji. Najžešći protivnici GMO-a su Njemačka, Austrija, Grčka, Mađarska, Luksemburg i Bugarska.
"Velike su kompanije potpuno premjestile ova istraživanja u druge države svijeta. U Evropi je gotovo nemoguće dobiti dozvolu za probna polja sa GM kulturama. Sada su druge države razvile tehnologiju, a Evropa nema čime odgovoriti", dodao je Fulgosi. Naglašava kako evropski uzgajivači proizvode ono što tržište prihvata.
"Ako evropski potrošači ne žele GM kulture, legitimno je da se one ne gaje. Evropa nikada nije bila značajan izvoznik kukuruza i soje pa tu nema što izgubiti. Ekološka proizvodnja može se upravo u Evropi razviti kao vrlo kompetitivna. Ipak, u recesijskim vremenima većina ljudi traži što jeftiniju hranu", objasnio je Fulgosi.
Male parcele
Naš sagovornik se osvrnuo i na hrvatski zakon o GMO-u, jedan od najrestriktivnijih u Evropi.
"U hrvatskim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 odsto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se sprovodi u ovlašćenoj laboratoriji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", rekao je Fulgosi.
U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima.
"Naše su poljoprivredne parcele male pa je tzv. koegzistencija GM i konvencionalnih kultura praktično nezamisliva. Za sada Hrvatska može profitirati od brenda GMO-free, no moramo razvijati sopstvenu tehnologiju i znanje", zaključio je Fulgosi.