Tržište

Izglasana Uredba o doseljavanju radnika sa Zapadnog Balkana u Njemačku

Izglasana Uredba o doseljavanju radnika sa Zapadnog Balkana u Njemačku
Foto: Image by bridgesward from Pixabay | Izglasana Uredba o doseljavanju radnika sa Zapadnog Balkana u Njemačku
Dejan Šajinović

BERLIN, BANJALUKA - Njemačka je nakon više mjeseci očekivanja i neizvjesnosti u petak konačno usvojila produženje Pravila za zapadni Balkan, koje će omogućavati da se i ubuduće naši nekvalifikovani radnici zapošljavaju u toj zemlji.

Njemački Bundesrat, tijelo koje predstavlja 16 njemačkih saveznih država, je na sjednici u petak odobrilo verziju pravila koju je predložila Savezna vlada Njemačke, a koja predviđa ograničeno važenje uredbe do 2023. godine i uvođenje kvote od 25.000 viza godišnje za cijeli region zapadnog Balkana.

Kamila Linke, portparol Bundesrata, "Nezavisnim" je potvrdila da se raspravljalo i o prijedlogu četiri savezne pokrajine da se kvote ukinu i o prijedlogu Vlade.

"Bundesrat je glasao da prijedlog Vlade bude prihvaćen u neizmijenjenoj formi i može stupiti na snagu 1. januara 2021. Još je proceduralno potrebno da odluka bude objavljena u 'Službenom glasniku', ali to je sad formalnost. Inicijativa saveznih država nije dobila potrebnu većinu", rekla nam je ona.

Podsjećanja radi, proteklih pola godine trajala je velika debata u Njemačkoj da li da se pravilo uopšte produži i u kojoj formi bi ga trebalo produžiti. Kako smo pisali, njemački poslodavci su izvršili pritisak na Saveznu vladu ne samo da se uredba produži, nego da se zapošljavanje dodatno olakša kako bi se spasile neke branše od gašenja zbog manjka radnika.

Nakon što je ova uredba konačno produžena, a Njemačka uvela dodatne kapacitete kako bi se ubrzao proces dobijanja viza, postavlja se pitanje hoće li se egzodus radnika iz BiH još povećati.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, za "Nezavisne" kaže da ne vidi kako bi država nekim restriktivnim ili bilo kojim trenutnim mjerama mogla spriječiti ljude da odlaze u Njemačku.

"Jedini način da oni ostanu je poboljšanje ekonomske situacije i povećanje plata na domaćem tržištu. Sve drugo bojim se ne samo da ne bi imalo pozitivne efekte, nego bi imalo negativne efekte jer pokušaji da nekim administrativnim mjerama ljude spriječimo da odlaze nikako ne bi bili u skladu s vremenom u kojem živimo", rekao je Radivojac.

Geografska blizina, poznavanje naše kulture i mentaliteta, obrazovni sistem i radne navike, kako kaže, su neki od razloga zbog kojih njemački poslodavci jako žele zapošljavati naše ljude.

"Lako naučimo jezik, oni su naučeni na našu kulturu jer naši radnici tamo rade još od šezdesetih godina prošlog vijeka. Očigledno zadovoljavamo njihove kriterijume, navikli su na nas, za razliku od ljudi koje mi nazivamo migrantima, a koji imaju drugačije navike i kulturu", kaže on.

Jedna od stvari koju bi BiH tokom svojih pregovora s EU mogla uraditi je, kako kaže, da s EU i Njemačkom pokuša dogovoriti neku vrstu kompenzacije za ljude koje odvode, a u koje je BiH, kako kaže, uložila i kroz obrazovanje i na druge načine.

Uredba o doseljavanje nekvalifikovane radne snage posebno je interesantna njemačkim građevincima, koji se putem Udruženja poslodavaca Njemačke žale da za nekoliko godina neće imati dovoljno radnika, te da je uvoz radne snage od vitalne važnosti za njihovu branšu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije