Tržište

Kupci bi plaćali karticama da je više terminala

Kupci bi plaćali karticama da je više terminala
Foto: N.N. | Kupci bi plaćali karticama da je više terminala

SARAJEVO - Bolja opremljenost maloprodajnih trgovina POS terminalima (Point of sale) doprinijela bi povećanju broja bezgotovinskih transakcija, što za građane i privredu znači niže troškove plaćanja, veću efikasnost i bezbjednost, dok država dobija transparentnije finansijske tokove, priliku za bolje ubiranje poreza i brži ekonomski razvoj, smatraju stručnjaci.

Građani BiH žele koristiti svoje platne kartice prilikom plaćanja u svim maloprodajnim objektima, potvrdilo je ovogodišnje "Masterindex" istraživanje sprovedeno u Bosni i Hercegovini, gdje je gotovo četvrtina ispitanika odgovorila da bi češće koristila platne kartice u svim tipovima trgovina kada bi one bile opremljene platnim terminalima.

Međutim, da postoji nedovoljna tehnološka pokrivenost istima, pokazuje i podatak kako je broj terminala u BiH na milion stanovnika 9.500.

Primjera radi, taj broj u Evropskoj uniji iznosi 23.000, a u zemljama jugoistočne Evrope 18.000 na milion stanovnika, što je gotovo duplo više nego u našoj zemlji.

Svake godine vlade zemalja u Evropi izgube milijarde evra poreskih prihoda u tokovima sive ekonomije, što direktno smanjuje javne investicije u školstvo, zdravstvo, infrastrukturu i druge stubove društva, a samim tim zo utiče na sveukupni kvalitet života građana.

Siva ekonomija ima nekoliko komponenti, a njen najznačajniji dio čini segment neprijavljenih transakcija, gdje potrošači obavljaju legitimne transakcije kod trgovaca koji te iste transakcije ne prijavljuju i posljedično ne plaćaju porez. Prema izvještaju CCI-a "Stanje nacije" u BiH procijenjena vrijednost sive ekonomije za 2018. godinu iznosi oko 25% BDP-a ili 7,5 milijardi KM, što je između 1,1 i 1,3 milijarde KM direktne štete za državne budžete, odnosno građane.

Siva ekonomija je praktičan problem proporcionalan nivou neprijavljenih transakcija, tj. velikoj količini gotovine u opticaju. Prema "Ernst&Young" studiji, koja je urađena na zahtjev "Mastercarda", elektronska plaćanja mogu u velikoj mjeri doprinijeti rješavanju problema sive ekonomije jer omogućavaju prijavljivanje i praćenje transakcija.

Kako novode ekonomski stručnjaci, da bi borba protiv sive ekonomije bila uspješna, potrebno je da se promijeni ponašanje i potrošača i trgovaca. To se može postići tako što će se trgovcima ponuditi stimulativne mjere, poreske olakšice za bezgotovinske transakacije ili edukativne kampanje sa ciljem podizanja javne svijesti, poput fiskalne lutrije. Upravo ova vrsta inicijative je poslužila zemljama kao što su Srbija, Bugarska, Slovačka, Portugal, Malta, Hrvatska i bila uspješan mehanizam za animiranje šire javnosti, izgradnju poreske kulture i uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije.

U 2018. godini u Srbiji je organizovan drugi ciklus fiskalne lutrije "Uzmi račun i pobedi", u kome je učestvovalo 41% stanovništva, po čemu je ova fiskalna lutrija među najuspješnijima u Evropi.

U Bugarskoj je 2018. registrovano 28 miliona fiskalnih računa ukupne vrijednosti od oko 200 miliona evra. U Slovačkoj je 450.000 građana poslalo račune u vrijednosti 780 miliona, te je generisano skoro 65 miliona evra prihoda od PDV-a.

Iz ovih primjera je vidljivo da je fiskalna lutrija efikasan mehanizam u borbi protiv sive ekonomije, jer podstiče potrošače da prenesu što veći broj transakcija u formalne finansijske tokove.

Zato ne čudi da fiskalna lutrija koja se prvi put organizuje u Republici Srpskoj već sada ima odlične rezultate i sjajan odziv građana, jer do sada je pristiglo preko 1,2 miliona koverata.

"Impresivna je reakcija građana na poziv za rješavanje problema sive ekonomije, te je jasno da i oni žele veću transparentnost, da postaju svjesniji same važnosti i koristi koju i oni imaju od uzimanja fiskalnog računa, ali i elektronskog načina plaćanja", istakla je Jelena Ristić, direktorica kompanije "Mastercard" za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije