DOBOJ - Internet je mnogim poljoprivrednim proizvođačima dao ideju čime da se bave, na istoj platformi prodaju svoje proizvode, ali ipak bez jesenjih sajmova, kažu, nema bolje prilike za susret sa kupcima i predstavljanje plodova rada.
Goran Jotanović iz Gajeva kod Prnjavora godinama se bavi uzgojem bundeve golice, iz čijih sjemenki cijedi ulje, a ideja mu je pala na pamet tokom surfovanja internetom.
"Ovdje kod nas većinom se ljudi bave istim stvarima, pa sam htio da pokušam nešto novo. Nisam ni ja znao za to ulje, a onda sam pročitao koliko je zdravo. To ulje se pije i može ovako na hladno po salatama", kaže Goran, koji nas je ubijedio da probamo ulje, te dodao da je za litar potrebno 3,5 kilograma suve sjemenke.
Magareće mlijeko ponudio nam je Saša Motičić iz Buletića kod Teslića, koji priča da na svom imanju ima više od 30 magarica koje ljeto provode na slobodnoj ispaši.
Na naše pitanje da li su pili mlijeko i kakvog je ukusa, iskreno odgovara.
"Jesmo, pijemo ga kada imamo priliku da nam ostane. Malo je slatkasto, malo je rjeđe, znači najsličnije majčinom mlijeku... Ne muzu se sve, znači neke imaju malu pulad, neke su skotne, tako da se uvijek muze nekih četiri, pet komada i oko dvije, do tri litre na dan se namuze. Muzemo svaka dva, tri sata, odvojimo mlade, pa onda ukrademo", opisao je Motičić postupak, te dodao da ne prave mliječne proizvode pošto nemaju dovoljne količine mlijeka, jer je za kilogram sira potrebno od 22 do 25 litara mlijeka.
U mlijeko, ali kravlje, mnogi vole da stave kašičicu meda, a Mihajlo Gavrić iz Stanara pohvalio se da jedini u RS ima sertifikat za njegovu organsku proizvodnju.
"To znači da imate kontrolno tijelo koje vas vodi kroz zakonske procedure organske proizvodnje, da morate ispoštovati, na primjer, farbu za košnice. Iako je prirodni materijal drvo, koristite farbu, ona mora biti na vodenoj bazi i mora je odobriti kontrolno tijelo. Da je teško, jeste, ja sam najmanje deset puta htio odustati", ispričao je Gavrić.
Marinela Živanović iz Osječana kod Doboja školski gastrofest iskoristila je da mještanima i gostima pokaže svoju zimnicu, od sokova do ajvara.
"Najviše ide ajvar, a njega je i najteže napraviti. Malo ko želi to da radi, a pečeni ajvar je komplikovan za pravljenje... Bilo je teško, ali sam uspjela, jer za ajvar proizvodim papriku na otvorenom, a žute paprike radim u plasteniku... Kada je nešto domaće i kada to ljudi probaju, nije teško prodati, ali skupo im je. Dosta ih ne cijeni naš trud i rad, ali nađe se ko hoće, ko cijeni domaće, zna i kupi", rekla je Živanovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.