BANJALUKA - Iako trenutni naučni dokazi sugerišu da su nikotinske vrećice potencijalno manje štetne od cigareta i ostalih tradicionalnih duvanskih proizvoda, stručnjaci poručuju da tržište mora postaviti vrlo čvrste barijere koje takve proizvode drže van domašaja maloljetnika.
U BiH je pušenje i dalje značajan javnozdravstveni izazov. Razgovor o alternativama cigaretama zato mora biti zasnovan na činjenicama i jasnom razlikovanju različitih kategorija proizvoda.
Šta su nikotinske vrećice i šta kaže nauka?
Nikotinske vrećice su relativno nova kategorija proizvoda koji ne sadrže duvan. Nema sagorijevanja niti udisanja dima, zbog čega se smatraju potencijalno manje štetnim od cigareta. Istovremeno, sadrže nikotin i nisu proizvod bez rizika.
Pregled dostupnih naučnih dokaza koji su objavili C. Austin Zamarripa i saradnici u časopisu "Experimental and Clinical Psychopharmacology" navodi da su oralne nikotinske vrećice vjerovatno manje štetne od tradicionalnih duvanskih proizvoda, poput cigareta ili duvana za žvakanje.
Britanska organizacija "Action on Smoking and Health" (ASH) ističe da nikotinske vrećice ne sadrže duvan i da mogu biti alternativa za odrasle pušače koji u potpunosti pređu s cigareta na vrećice, uz jasna ograničenja starosne dobi, marketinga i jačine proizvoda.
Ključna razlika u odnosu na cigarete jeste odsustvo sagorijevanja. Najveći dio zdravstvenih rizika pušenja dolazi od udisanja dima nastalog sagorijevanjem duvana, a ne od samog nikotina. Zato su nikotinske vrećice namijenjene isključivo odraslim pušačima koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti.
Iskustvo prof. Brborovića
Prof. dr sci. Ognjen Brborović, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i specijalista javnog zdravstva, u podcastu je govorio o vlastitom iskustvu prestanka pušenja. Nakon zagrebačkih potresa ponovo je počeo pušiti, a potom je prešao na e-cigarete i nikotinske vrećice.
"Nakon prvog potresa sam godinu i po pušio, a onda sam prešao na električne cigarete. Mislio sam da ću sad neko vrijeme koristiti električne cigarete i onda prestati uopće konzumirati nikotin. Međutim, onda sam iskoristio nikotinske vrećice i to je trajalo svega četiri do šest sedmica. To je tako bezbolno prošlo da moji u domu uopće nisu skužili da sam ja prestao pušiti", istakao je prof. Brborović.
Švedski primjer
Švedska je 2025. godine postala prva zemlja u svijetu koja je postigla status smoke-free populacije. Prema podacima švedske agencije za javno zdravlje, samo 4,5 odsto odraslih osoba rođenih u Švedskoj puši, što je ispod praga od pet odsto, a kod mladih do 24 godine taj broj iznosi 2,3 odsto. Evropska unija isti cilj planira doseći tek 2040. godine, 15 godina kasnije, a Švedska je do rezultata došla pragmatičnom politikom javnog zdravlja usmjerenom na smanjenje štete.
Šveđani konzumiraju otprilike isti nivo nikotina kao i ostatak Evrope, samo u bezdimnom obliku, najviše putem nikotinskih vrećica. Ključ nije nestanak nikotina, nego eliminisanje dima i procesa sagorijevanja.
Prate ga i zdravstveni pokazatelji: 61 odsto niža stopa smrtnosti od raka pluća kod muškaraca u odnosu na prosjek EU.
Nova kategorija traži jasna pravila
U BiH dodatni izazov predstavlja potreba da se nove kategorije proizvoda, uključujući nikotinske vrećice, jasnije urede kroz entitetske zakone.
Takav okvir treba prije svega osigurati efikasan nadzor prodaje, jasna pravila za stavljanje proizvoda na tržište i snažnu zaštitu maloljetnika, te otvoriti prostor za razmatranje diferenciranog fiskalnog pristupa, po uzoru na modele u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Novom Zelandu.
Cilj nije ni izostanak regulacije niti izjednačavanje svih nikotinskih proizvoda s cigaretama, već jasan, proporcionalan i provediv okvir. To podrazumijeva standarde za sastav, kvalitet i sigurnost proizvoda, nivo nikotina, označavanje i upozorenja, način i mjesta prodaje, uključujući online prodaju, provjeru dobi kupca i odgovorno oglašavanje. Regulacija koja se od početka zasniva na stvarnim uslovima primjene smanjuje regulatorne praznine, olakšava nadzor i povećava usklađenost tržišnih učesnika. Pametna regulacija ne znači manje regulacije, već pravila prilagođena kategoriji, koja ujedno daju odraslim potrošačima mogućnost izbora i štite maloljetnike.
Zaštita mladih
Zaštita maloljetnika zahtijeva podijeljenu odgovornost. Regulator treba da postavi jasnu zakonsku dobnu granicu, pravila marketinga i odgovarajuće sankcije. Trgovci moraju provjeravati dob kupaca i odbijati prodaju kada se dob ne može potvrditi, a industrija mora osigurati da pakovanje i komunikacija budu usmjereni isključivo na odrasle korisnike nikotina.
Zaštita mladih i pristup smanjenju štete za odrasle pušače nisu međusobno suprotstavljeni ciljevi. Dobro uređen sistem mora istovremeno osigurati čvrste barijere za maloljetnike i jasno regulisan okvir za odrasle korisnike.
Dr Branislav Lolić, pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije, ističe da zaštita maloljetnika ne može ostati samo na upozorenju na pakovanju. Potrebni su jasni propisi, dosljedna provjera dobi pri prodaji, uključujući online prodaju, odgovornost trgovaca i stvarne sankcije kada se pravila krše. Jednako je važno da pakovanje i način predstavljanja ne privlače maloljetnike, već ostavljaju mogućnost odraslim pušačima, koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti, na informiran izbor. Kod djece i adolescenata, naglašava, pitanje nikotina je jasno: ne bi ga trebalo koristiti ni u jednom obliku.
"Nikotin nije za maloljetnike, a posebno je važno spriječiti rano započinjanje njegove upotrebe. Činjenica da neki proizvod ne sadrži duvan ili nema duvanskog dima ne znači da je namijenjen mladima, niti da je za njih bez rizika", rekao je dr Lolić.
"Moramo biti sposobni istovremeno voditi dva dijaloga. Jedan je o odraslim pušačima i načinima na koje mogu prestati pušiti ili smanjiti izloženost štetnim produktima sagorijevanja. Drugi je potpuno jasan, mlade treba zaštititi od početka korištenja nikotina. Ta dva cilja nisu suprotstavljena. Dobro uređeno tržište upravo mora omogućiti informisan pristup odraslima, uz vrlo čvrste barijere koje takve proizvode drže van domašaja maloljetnika", rekao je dr Lolić.