"Elektrokrajina" će kroz kapitalni projekat vrijedan 30 miliona evra rekonstruisati i sanirati oko 12 odsto ukupne distributivne mreže, odnosno oko 1.700 kilometara srednjenaponske i niskonaponske mreže, dok će biti zamijenjeno oko 43.000 stubova. Prioritet će biti rubna i ruralna područja u kojima su prekidi u snabdijevanju električnom energijom najčešći, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Aleksandar Plazinić, v.d. izvršnog direktora za poslove podrške "Elektrokrajine" Banjaluka.
On je istakao da su među najugroženijim područjima Kupres, Krupa na Uni, Novi Grad, Prnjavor, Čelinac i Kneževo, kao i dijelovi Banjaluke, poput Bronzanog Majdana.
Plazinić je za "Nezavisne" govorio i o izgradnji novih trafostanica, projektu trafostanice "Banjaluka 10", vrijednom više od 25 miliona KM, krađi električne energije, kao i poslovanju "Elektrokrajine", koja je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 8,14 miliona KM.
NN: "Elektrokrajina" je najavila kapitalni projekat vrijedan 30 miliona evra. Da li je ovaj iznos dovoljan za kompletnu rekonstrukciju najugroženijih dijelova distributivne mreže i da li su već definisane lokacije na kojima će radovi biti prioritet?
PLAZINIĆ: Kapitalni projekat finansira se kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u ukupnom iznosu od 38 miliona evra, od čega je 30 miliona evra namijenjeno za rekonstrukciju i sanaciju srednjenaponske i niskonaponske mreže, a osam miliona za refinansiranje postojećih kreditnih obaveza prema EBRD-u.
Navedeni iznos od 30 miliona evra namijenjen je za rekonstrukciju i sanaciju oko 12% ukupne distributivne mreže preduzeća, a prioritetne lokacije su već definisane i obuhvataju prevashodno dijelove distributivne mreže koja je u najlošijem stanju i gdje imamo najviše prekida u napajanju. Ti dijelovi distributivne mreže se uglavnom nalaze u rubnim i ruralnim područjima koja su u nadležnosti "Elektrokrajine".
NN: Kako će biti raspoređeno 30 miliona evra po gradovima i opštinama i koja područja će dobiti najveći dio investicija?
PLAZINIĆ: Investicija obuhvata pet gradova i 16 opština na području "Elektrokrajine", a kao što je prethodno rečeno, fokus će biti na područjima gdje je distributivna mreža u najlošijem stanju i gdje će sanacijom mreže biti obezbijeđene stabilnije naponske prilike svim građanima ovog dijela Republike Srpske, kao i daleko manji broj prekida u isporuci električne energije.
NN: Planirana je rekonstrukcija 1.700 kilometara srednjenaponske i niskonaponske mreže i zamjena 43.000 stubova. Koliko će nakon završetka projekta biti smanjen broj kvarova i prekida u snabdijevanju električnom energijom?
PLAZINIĆ: S obzirom na obim projekta, kao i činjenicu da će biti rekonstruisana distributivna mreža na kojoj su prekidi u isporuci električne energije najveći, kvarovi na ovim dionicama biće svedeni na minimum. Takođe, biće omogućeno znatno brže lociranje mjesta kvara i brže ponovno uspostavljanje napajanja, ukoliko dođe do prekida u isporuci električne energije.
NN: Koliko novih trafostanica je planirano u okviru ovog projekta i da li su predviđena povećanja kapaciteta postojećih trafostanica?
PLAZINIĆ: Projektom je, kao što je već navedeno, predviđena sanacija i rekonstrukcija srednjenaponske i niskonaponske mreže, odnosno linijski dio mreže. Samim projektom nije predviđeno ulaganje u trafostanice, ali oslobađanjem značajnog dijela investicija, koje smo planirali kroz srednjeročne i dugoročne planove, mnogo značajnija vlastita sredstva će biti usmjerena upravo na povećanje kapaciteta trafostanica.
NN: Koja su područja trenutno najveći problem kada je riječ o dotrajaloj mreži i učestalim prekidima u snabdijevanju i da li će ona biti među prvim lokacijama obuhvaćenim rekonstrukcijom?
PLAZINIĆ: Najveći problem sa prekidima u isporuci električne energije imamo u rubnim i ruralnim područjima "Elektrokrajine". Kao primjer navešću opštinu Kupres, koja je zbog geografske specifičnosti i izrazito dotrajale infrastrukture označena kao jedna od najugroženijih i prioritetnih zona za rekonstrukciju. Takođe, dijelovi Krupe na Uni, Novog Grada, Prnjavora, Čelinca, Kneževa, dijelovi Banjaluke poput Bronzanog Majdana i slično, biće značajno obuhvaćeni ovim projektom.
NN: Pojedini elektroenergetski stručnjaci smatraju da razvoj elektroenergetske mreže ne prati intenzivnu izgradnju stambenih i poslovnih objekata u Banjaluci. Da li "Elektrokrajina" planira izgradnju novih trafostanica i jačanje postojeće mreže kako bi građanima bilo obezbijeđeno uredno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom?
PLAZINIĆ: Planiranje i realizacija izgradnje novih trafostanica, a kroz redovne investicione planove preduzeća i strateške projekte sa preduzećem "Elektroprenos BiH", pogotovo u gradskim zonama, jedan je od ciljeva našeg preduzeća. Na taj način omogućavamo rasterećenje sistema u svim dijelovima koji su u nadležnosti "Elektrokrajine", a koji prolaze kroz intenzivnu stambeno-poslovnu izgradnju.
NN: Da li se odustalo od izgradnje velike trafostanice kod Medicinske elektronike u Banjaluci? Ako nije, u kojoj je fazi realizacija tog projekta i kada se očekuje njena izgradnja?
PLAZINIĆ: Projekat izgradnje velike trafostanice kod Medicinske elektronike ili trafostanice "Banjaluka 10" je u toku. Inače sam projekat vodi "Elektroprenos BiH" i njegova procijenjena vrijednost je preko 25 miliona KM. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, usklađivanja sa regulacionim planom i pripremom tehničke dokumentacije, početak građevinskih radova očekuje se u narednom periodu.
NN: Krađa električne energije ranijih godina bila je relativno česta pojava. Da li "Elektrokrajina" i danas bilježi slučajeve neovlaštene potrošnje električne energije? Koliko je takvih slučajeva evidentirano u ovoj godini, koliko je podneseno krivičnih prijava i na koje najčešće načine građani pokušavaju neovlašteno koristiti električnu energiju?
PLAZINIĆ: Da, "Elektrokrajina" i danas bilježi slučajeve neovlaštene potrošnje ili krađe električne energije. U periodu od prvih devet mjeseci ove godine ukupno su otkrivena 104 slučaja neovlaštene potrošnje električne energije. Inače, Krivičnim zakonikom Republike Srpske definisano je da krađa električne energije predstavlja krivično djelo i kažnjivo je novčanom kaznom i kaznom zatvora. "Elektrokrajina" ima obavezu prijaviti krađu električne energije nadležnoj policijskoj stanici koja podnosi izvještaj tužilaštvu o počinjenom krivičnom djelu. Tužilaštvo nakon toga procesuira počinioce krivičnih djela. Najčešći načini na koje se krade električna energija su: priključenje objekata na mrežu bez izdate elektroenergetske saglasnosti i ugovora o priključenju, korištenje električne energije bez mjernog uređaja, mimo mjernog uređaja ili preko mjernog uređaja na kome je onemogućeno pravilno mjerenje utrošene električne energije, neovlašteno priključenje na mrežu nakon obustave isporuke električne energije, skidanje ili oštećenje plombe ODS-a i slično.
NN: Kako ocjenjujete poslovanje "Elektrokrajine" posljednjih godina?
PLAZINIĆ: Poslovanje "Elektrokrajine" posljednjih nekoliko godina karakteriše trend stabilizacije poslovanja, pozitivnih poslovnih rezultata i smanjenja distributivnih gubitaka uz konstantno ulaganje u distributivnu mrežu i njenu efikasnost. "Elektrokrajina" je 2021. godine završila težak proces reorganizacije kada smo uspjeli broj radnika smanjiti za preko 30%, čime su drastično smanjeni troškovi poslovanja i postignuta finansijska stabilnost. Danas "Elektrokrajina" ostvaruje pozitivne trendove u svim sferama poslovanja, a ostvarena neto dobit za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 8,14 miliona KM. Uprava preduzeća na čelu sa direktorom Sašom Popovićem preduzima sve neophodne aktivnosti kako bi se poslovanje preduzeća dodatno poboljšalo. U prilog tome ide i pomenuti projekat sa EBRD-om, koji će, pored smanjenja prekida u napajanju i stabilizacije naponskih prilika, omogućiti i dodatno smanjenje troška distributivnih gubitaka, a samim time i veću dobit za preduzeće.