BANJALUKA - Iako je ovog mjeseca donesen Pravilnik kojim se nalaže da proizvodi koji nisu 100 odsto mliječni moraju biti posebno obilježeni crvenom oznakom na policama u marketima u Republici Srpskoj, svega nekoliko dana nakon stupanja na snagu ove odluke tek poneke prodavnice su postavile pomenutu oznaku.
U to da ih nema u većim trgovačkim radnjama i sami smo se uvjerili pregledajući police tih marketa u Banjaluci, a isto potvrđuju i iz Udruženja mljekara Republike Srpske.
Kako navode, neki proizvodi su označeni, drugi nisu, s tim da su ove oznake sitno odštampane.
Inače, poslije višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara RS, početkom ovog mjeseca je konačno donesen ovaj pravilnik, koji bi trebalo jasno da odvoji mliječne i proizvode koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne masti.
A Pravilnik kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode nalaže i da se oni izlažu odvojeno od mliječnih proizvoda, jasno razdvojeno u rashladnim vitrinama.
"Treba ih čuvati u rashladnim vitrinama na odgovarajućoj temperaturi koja je označena kao temperatura čuvanja na deklaraciji proizvoda, te ih skladištiti i vršiti transport prema propisanom temperaturnom režimu za taj proizvod", navodi se u Pravilniku.
Takođe, na proizvodima koji ne spadaju u kategoriju mliječnih proizvoda nije dozvoljeno navođenje, oglašavanje i reklamiranje navoda koji se koriste za mliječne proizvode, kao što su: sir, biljni sir, analog sira, tip sira, stil, inspirisano, "a la", tj. nije dozvoljeno korišćenje slikovnog prikaza proizvoda od mlijeka.
Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske, ističe da se potrošači ne smiju dovoditi u zabludu.
"Zabluda je kada nešto nazovete 'biljnim sirom', jer takav sir ne postoji. Na primjer, postoji vlašićki, livanjski, mladi itd., ali biljni ne može biti, jer se sir ne pravi od palminog ili drugog biljnog ulja, već samo od mlijeka", naglašava Erbez.
Iskazao je nadu da će odredbe Pravilnika uskoro ozbiljnije zaživjeti u praksi.
"Prodajom jeftinih proizvoda koji oponašaju mliječne, a koji to u stvari nisu, na tržištu se daje prednost lošoj hrani, a urušava se domaća poljoprivredna proizvodnja i prazne sela", naglašava Erbez.
A, kako kaže, i potrošači su shvatili koliko je bitno da znaju šta kupuju i šta jedu, što su mu i potvrdili u razgovoru.
Podsjetimo, subjekat u poslovanju sa hranom dužan je da proizvode prilikom stavljanja na tržište označi grafičkom oznakom "Nije 100% mliječni proizvod, sadrži palmino ulje ili drugo biljno ulje", koji čini njegov sastavni dio, a za upakovane proizvode stavlja se na glavno vidno polje proizvoda i na vidljivo mjesto, neposredno uz izloženi proizvod ili uz cijenu proizvoda.
Mljekari u Republici Srpskoj su u januaru ove godine poslali dopis nadležnima na nivou BiH u kojem su izrazili sumnju da se uvoze vještački proizvodi i zamjene, a deklarišu se kao sirevi.