BANJALUKA, PRIJEDOR - Od kafe i čokolade do mesa, voća i obuće - gotovo svi proizvodi u trgovinama u BiH danas su znatno skuplji nego prije pet godina, a pojedini artikli poskupjeli su i više od 100 odsto. Iako je prosječna neto plata porasla sa 965 na 1.570 KM, građani smatraju da rast primanja nije pratio rast troškova života.
Šta treba da znate:
- Poređenje cijena iz jula 2020. i jula 2025. pokazuje snažan rast gotovo svih proizvoda.
- Najveća poskupljenja bilježe kafa, čokolada i junetina.
- Prosječna plata jeste rasla, ali građani tvrde da kupovna moć nije.
- U nastavku pogledajte koji su proizvodi najviše poskupjeli i šta kažu potrošači i sindikati.
Plate rasle, ali ne i kupovna moć
Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.
Hrana među najvećim generatorima poskupljenja
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.
Svježa piletina je sa 4,5 maraka po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.
Slično je i sa junetinom - prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.
Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.
U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća - krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.
Kafa i čokolada predvode rast cijena
Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.
Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.
Poskupjeli i odjeća, obuća i komunalije
Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM, koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.
Potrošači traže ozbiljnije mjere protiv rasta cijena
Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.
"Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima", navela je Marićeva za "Nezavisne novine".
Takođe, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.
"Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni", poručuje Marićeva.
Sindikat: Najniža plata više nije dovoljna ni za preživljavanje
U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.
Pročitajte još:
"S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama", naglasila je Vrabičićeva za "Nezavisne novine".