Evropska komisija pokrenula je ratifikaciju trgovinskih sporazuma s Mercosurom i Meksikom, koji bi mogli stvoriti najveću zonu slobodne trgovine na svijetu i značajno povećati izvoz EU, uprkos političkom otporu pojedinih članica.
Šta treba da znate:
- EU pokreće ratifikaciju sporazuma s Mercosurom i Meksikom
- Stvara se tržište od preko 700 miliona potrošača
- Izvoz EU mogao bi porasti do 39% (49 milijardi €)
- Poljoprivreda i industrija ključni dobitnici, ali postoje politički otpori
EU širi trgovinske odnose van SAD i Kine
"Ovi značajni sporazumi ključni su dio strategije EU za diversifikaciju trgovinskih odnosa i jačanje privrednih i političkih veza sa istomišljenicima širom svijeta", navodi Komisija.
Evropska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur, koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, postigli su u decembru prošle godine politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, o čemu su se pregovori vodili čak 25 godina.
Najveći protivnik ovoga sporazuma je Francuska, koja se pribojava da će jeftini poljoprivredni proizvodi ugroziti njene poljoprivrednike, koji su izuzetno dobro organizovani i koji mogu ozbiljno uzdrmati ionako nestabilnu političku scenu u zemlji.
Šta donose sporazumi s Mercosurom i Meksikom
Komisija je u januaru ove godine zaključila pregovore o modernizaciji trgovinskog sporazuma s Meksikom. U zakonodavnu proceduru uputila je dva pravna instrumenta. Prvi čine Sporazum EU - Mercosur o partnerstvu i Globalni modernizovani sporazum s Meksikom. Ta dva sporazuma moraju ratifikovati sve zemlje članice da bi stupili na snagu.
Paralelno s tim, u proceduru su upućeni privremeni sporazumi o trgovini, koji pokrivaju samo ona područja koja su u isključivoj nadležnosti EU. Da bi stupili na snagu, ti privremeni sporazumi moraju dobiti kvalifikovanu većinu u Vijeću EU i običnu većinu u Evropskom parlamentu. Privremeni sporazumi vrijedili bi sve dok se ne završi postupak ratifikacije sveobuhvatnih sporazuma.
Politički otpor i zaštita poljoprivrede
To znači da Francuska neće moći blokirati usvajanje privremenog sporazuma. Po svemu sudeći, neće moći okupiti blokirajuću manjinu, iako Italija i Poljska pokazuju određeno razumijevanje za njen stav. Da bi evropski poljoprivrednici lakše podnijeli sporazum s Mercosurom, predviđena je određena zaštita za osjetljive sektore.
Prvo, ograničava se preferencijalni uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Primjerice, po preferencijalnim stopama moći će se uvoziti samo 1,5 posto evropske proizvodnje govedine i 1,3 posto proizvodnje peradi. Drugo, uspostavlja se zaštitni mehanizam koji će štititi osjetljive evropske proizvode od bilo kakvog štetnog rasta uvoza iz Mercosura, piše Index.
Komisija navodi da se sporazumom s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem stvara najveća zona slobodne trgovine na svijetu, s više od 700 miliona potrošača.
Ko su najveći ekonomski dobitnici
Evropski izvoznici imaće koristi od niskih carina u regiji koja ima visoke carinske stope za gotovo sve zemlje na svijetu. Procjenjuje se da sporazum može povećati godišnji izvoz EU u Mercosur do 39 posto (49 milijardi evra), podržavajući više od 440.000 radnih mjesta širom Evrope.
Smanjiće često previsoke carine Mercosura za izvoz EU, uključujući ključne industrijske proizvode, poput automobila, za koje se trenutno plaćaju carine od 35 posto, zatim mašina, koje se sada carine po stopama od 14 do 20 posto, i farmaceutskih proizvoda, na koje carine dosežu 14 posto.
Korist i za evropske poljoprivrednike
Očekuje se da će izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU u Mercosur porasti za skoro 50 posto jer sporazum smanjuje visoke carine na ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU, posebno vino i žestoka pića (do 35 posto), čokoladu (20 posto) i maslinovo ulje (10 posto).
Meksiko je jedan od najdugovječnijih trgovinskih partnera EU i drugi najveći trgovinski partner u Latinskoj Americi, s kojim je izvorni sporazum potpisan 2000. godine. Modernizovani sporazum trebalo bi dodatno da podrži privredni rast i podstakne konkurentnost obje strane.
Pročitajte i ovo:
Roba proizvedena u slobodnim zonama u BiH većinom završila u inostranstvu
Meksiko je neto uvoznik hrane, stoga će sporazum u velikoj mjeri koristiti poljoprivrednim izvoznicima iz EU. Modernizovani sporazum između EU i Meksika ukloniće preostale prohibitivne carine na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU u Meksiko, poput sira, peradi, svinjetine, tjestenine, jabuka, džemova, kao i čokolade i vina.
Uklanjanje tih carina, koje trenutno idu do 100 posto na određeni izvoz iz EU, učiniće poljoprivredne proizvode EU znatno konkurentnijima u Meksiku, navodi Komisija.
Modernizovani sporazum osiguraće izuzetno važan pristup ključnim sirovinama, što će koristiti strateškim industrijama u Evropi, pri čemu je Meksiko vodeći dobavljač fluorita (koristi se u širokom rasponu hemijskih, čeličnih i keramičkih procesa), bizmuta (koristi se za farmaceutske proizvode i kozmetiku) i antimona (koristi se za olovne baterije, staklo i keramiku).