Tržište

Sve veći suficit na strani Srbije

Sve veći suficit na strani Srbije
Sve veći suficit na strani Srbije
Zorica Dragović, Srna

BANJALUKA - BiH je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije, a u posljednjih nekoliko godina međusobna robna razmjena između ove dvije zemlje u prosjeku bilježi rast od 20 do 30 odsto godišnje.

Iako BiH i Srbija bilježe konstantan rast obima trgovinske razmjene, tokom posljednje decenije izvozno-uvozni bilans je sve više na strani Srbije, rekao je Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ukupna robna razmjena Srbije i BiH je 2011. godine iznosila 1,9 milijardi dolara, što je za 15,9 odsto više u odnosu na godinu prije nje, pri čemu je Srbija sa BiH ostvarila suficit od gotovo 518 miliona dolara, navodi se u podacima Privredne komore Srbije.

Iz srbijanske komore saopštili su da je zvoz iz Srbije u BiH prošle godine iznosio 1,21 milijardu dolara, što je za 11,3 odsto više nego 2010. godine, dok je Srbija uvoz iz BiH povećala za 24,8 odsto u odnosu na 2010. godinu i bio je 694,4 miliona dolara.

Hasić je najavio da će specifičan momenat u još značajnijem povećanju spoljnotrgovinske saradnje BiH i Srbije naredne godine odigrati ulazak Hrvatske u EU.

"Hrvatskim pristupanjem EU njihovi proizvodi će u BiH biti manje konkurentni, što će sasvim sigurno dovesti do povećanja spoljnotrgovinske saradnje Srbije i BiH", najavio je Hasić.

On je podsjetio da je BiH za srbijansko tržište vezana prvenstveno proizvodima biljnog i animalnog porijekla i da u tom odnosu Srbija ostvaruje značajan suficit.

"Srbijanski proizvodi su na tržištu BiH konkurentni i za njima vlada velika potražnja", konstatovao je Hasić.

U Privrednoj komori Srbije ocjenjuju da se privredna saradnja može unaprijediti u metaloprerađivačkoj industriji, industriji za preradu voća i povrća, proizvodnji i preradi duvana, preradi mesa i mlijeka. Privredna saradnja bi se, prema njihovom mišljenu, mogla unaprijediti između IMR Beograd i proizvodača rezervnih dijelova za traktore i poljoprivredne mašine iz RS, a tu su i aktivnosti na učešću preduzeća iz Srbije na tenderima za snabdijevanje rudnika uglja Kreka i Banovići ključnim repromaterijalima.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH istakli su da je nakon ulaska velikih svjetskih firmi FIAT-a i "Benettona" u Srbiju stvorena mogućnost za značajnije saradnje kompatibilnih fimi iz oblasti auto-industrije i tekstila iz BiH sa Srbijom.

Strane direktne investicije BiH u Srbiji do sada su iznosile oko 100 miliona dolara, a najveći investitor je banjalučki "Integral inženjering" sa 8,7 miliona evra za kupovinu beogradskog preduzeća "Komgrap", dok je iz Srbije u BiH investirano više od 820 miliona evra, tako da ova zemlja u ukupnim stranim direktnim investicijama u BiH učestvuje sa 22,7 odsto, navodi se u podacima Privredne komore Srbije.

Nosioci razmjene

Najveći izvoznici Srbije u BiH su "Apatinska pivara", zatim "Željezara" iz Smedereva, te HIP "Petrohemija", a iz BiH najviše uvoze smedervska "Željezara" i "Naftna industrija Srbije".

U izvozu Srbije u BiH dominiraju pivo u bocama, žuti kukuruz, struja, pšenica, đubriva, bezalkoholna pića, brašno, goveđa koža, crepovi od keramike, a iz BiH Srbija najviše uvozi koks i polukoks, kameni ugalj, dizel gorivo, ugalj i lignit, žicu i šipke, drvo, struju, negašeni kreč, otpatke od aluminijuma, uljane pogače od soje i lijekove.

Najčitanije