Ukupan svjetski dug dostigao je novi rekord i u prvoj polovini 2026. godine premašio 365 biliona dolara.
Prema najnovijem izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF), globalni dug povećan je za oko 10 biliona dolara tokom prvih šest mjeseci ove godine, a najveći dio rasta došao je s tržišta u razvoju.
Rast duga događa se u trenutku kada sve skuplje zaduživanje dodatno opterećuje državne budžete, zbog čega troškovi servisiranja duga postaju jedan od sve većih rizika za brojne ekonomije.
Zašto dug postaje sve skuplji?
Prinosi na srednjoročne i dugoročne državne obveznice nekih od najvećih svjetskih ekonomija snažno su porasli, prenosi CNBC pozivajući se na podatke IIF-a.
Posebno su izdvojene Sjedinjene Američke Države, Japan, Francuska i Velika Britanija, koje se suočavaju s velikim budžetskim deficitima i rastućim troškovima kamata.
IIF upozorava da su problemi koji su se nekada prvenstveno povezivali s prezaduženim zemljama u razvoju sve izraženiji i u velikim razvijenim ekonomijama.
Dodatni pritisak stvaraju visoke kamatne stope, troškovi energije, slabiji privredni rast i velika državna potrošnja, prenosi Bankar.
Kamate postaju ogroman teret
Što je postojeći dug veći, rast kamatnih stopa ima ozbiljnije posljedice po državne budžete.
Kada stare obveznice dospiju na naplatu i države moraju da refinansiraju dug po višim kamatnim stopama, povećavaju se izdvajanja za kamate, ostavljajući manje prostora za druge budžetske potrebe.
IIF upozorava da se očekuje snažan rast troškova kamata, dok istovremeno ostaju veliki dugoročni izdaci za zdravstvo i javne penzije.
OECD upozorava na rast prinosa
Na sličan problem ukazala je i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u najnovijem privremenom ekonomskom izvještaju.
Dugoročni prinosi na državne obveznice u većini velikih razvijenih ekonomija sada su na najvišim nivoima u najmanje 15 godina.
Rast prinosa povećava troškove zaduživanja država, ali se može preliti i na skuplje finansiranje kompanija i stanovništva.
OECD upozorava da vlade istovremeno imaju sve veće izdatke povezane sa starenjem stanovništva, odbranom, ekstremnim vremenskim događajima i servisiranjem postojećeg duga.
Dug postaje i politički problem
IIF upozorava i na političku dimenziju sve većeg zaduživanja, navodeći da može nastati "začarani krug između izbora i kratkoročnih brzih rješenja", dok se dugoročna ranjivost povećava.
Problem je što novo zaduživanje postaje sve skuplje, a korist od dodatnog duga može biti sve manja.
OECD zato smatra da rast prinosa na državne obveznice dodatno naglašava potrebu da vlade kontrolišu i preusmjere potrošnju, povećaju efikasnost javnog sektora i ojačaju prihode kako bi javni dug dugoročno ostao održiv.
Globalni dug je, prema IIF-u, u prvoj polovini ove godine već probio granicu od 365 biliona dolara, pa pitanje više nije samo koliko države duguju, već i koliko će ih ubuduće koštati servisiranje tog duga.