Tržište

U jeku korone uvezli Ferrari od 600.000 KM

U jeku korone uvezli Ferrari od 600.000 KM
Foto: N.N. | U jeku korone uvezen Ferrari od 600.000 KM
Goran Lajić

SARAJEVO, BANJALUKA - Pandemija virusa korona nije zaustavila uvoz skupocjenih vozila u BiH, te je tokom prva četiri mjeseca ove godine uvezeno više luksuznih motornih i električnih vozila, među kojima je i u aprilu uvezeni Ferrari 488 (Pista/Tip F142) vrijedan više od 600.000 KM.

Kako nezvanično saznajemo, ovo vozilo je uvezla firma iz Hercegovine koja se bavi prodajom automobila.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najskuplje uvezeno vozilo u ovoj godini je pomenuti automobil koji je vrijedan 531.985,76 KM, a za njega je izdvojeno još dodatnih 90.459,68 KM dažbina.

Osim ovog vozila, u prva četiri mjeseca uvezeno je još nekoliko luksuznih automobila koji su vlasnike koštali po više od 200.000 KM, a među njima su Mercedes-AMG GT R vrijednosti 220.813,21 plus dažbina 37.553,55 KM, zatim Range Rover vrijednosti 215.896,25 KM i plus 74.592,16 KM dažbina.

Vrtoglavom cifrom višom od 200.000 KM u prva četiri mjeseca ove godine plaćena su i vozila Mercedes AMG GT53 4Matic+, Porsche-Carrera 4S, Mercedes AMG GT53, Mercedes G500, te Mercedes Benz G350d.

Pored motornih vozila, tokom prva četiri mjeseca uvezena su i skupocjena električna vozila, te je najskuplje takvo vozilo od početka godine uvezeno iz Njemačke, a to je Porsche-Taycan Turbo vrijednosti 242.349,20 KM i dažbina 41.222,82 KM. Nimalo manje vrijedan, takođe iz Njemačke, uvezen je i Porsche-Taycan Turbo S, kojeg je vlasnik platio 205.448,55 KM, plus dažbine 34.949,71 KM.

Iako su se tokom prva četiri mjeseca ove godine uvozila luksuzna auta, ukupan uvoz novih i polovnih vozila je pao za skoro 20.000 u odnosu na isti period prošle godine.

"Tokom prva četiri mjeseca ove godine uvezena su ukupno 12.962 nova i polovna vozila, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno 32.058 novih i polovnih vozila", podaci su UIO BiH. 

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da očigledno postoji određeni sloj stanovništva u BiH koji sebi to može da priušti, te ukoliko je pošteno zarađen novac - nema se šta zamjeriti.

"Čim je uvezeno ovo vozilo i plaćen PDV i carina, nema šta da se prigovori, a druga stvar je kako postoje tako unosni biznisi u BiH da to može da se zaradi. Vjerovatno postoje, jer poznavajući način poslovanja u RS i BiH ne vjerujem da se takav auto može platiti kešom, te znači da je on plaćen s računa", rekao je Radivojac.

On kaže da kupovina ovako skupog vozila upada u oči i smeta ljudima koji su na ivici siromaštva ili su već prevalili tu ivicu "zahvaljujući" pandemiji virusa korona.

"Ukoliko je neko pošteno zaradio taj novac, on može da radi s njim šta hoće i da priušti sebi tako nešto, a mi sad možemo samo da vjerujemo ili ne državi da je ona provjerila šta je on radio i kako je zaradio taj novac", smatra Radivojac.

Ukupnom smanjenom uvozu novih i polovnih vozila u BiH, kako Radivojac smatra, razlog je novonastala situacija sa pandemijom, ali da to nije specifično samo za BiH, nego da je takva situacija i u Njemačkoj i drugim zemljama.

"Ljudima je ograničeno kretanje, te i oni koji imaju novca ne mogu kupovati vozila jer su fizički ograničeni da se kreću. U ovakvim situacijama dolazi i do kontrakcije potrošnje, gdje ljudi izbjegavaju da troše novac na automobile ili robu koja nije prijeko potrebna, dok se ne vidi šta će biti u budućnosti, dokad će pandemija trajati, šta će biti s platom, poslom i to je objašnjivo", zaključuje Radivojac.

Limuzine plaćene više od 200.000 KM

Mercedes-AMG GT R

Range Rover

Mercedes AMG GT53 4Matic+

Porsche-Carrera 4S

Mercedes AMG GT53

Mercedes G500         

Mercedes Benz G350d

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije