U posljednjem periodu sve više se vode polemike za postizanje viših i bržih stopa ekonomskog rasta. Rast ekonomije je pretpostavka rasta bogatstva jednog društva - dobiti preduzetnika, plata zaposlenih, penzija i ostalih socijalnih davanja.
Uvećanje bogatstva društva stvara pretpostavku njegove raspodjele unutar društva. Raspodjelu diktira svako društvo za sebe putem društvenog dogovara i ne postoji recept koji je primjenjiv, prihvatljiv i pravičan za sve.
U posljednjih 10 godina Republika Srpska je imala prosječnu nominalnu stopu ekonomskog rasta u iznosu od 3,2%. Rezultat koji je ostvaren je dobar, ali nedovoljan za brže približavanja standardu razvijenih zemalja. Posmatrajući istorijski kontekst, prostor na kojem se Republika Srpska nalazi, činjenicu da je industrijska revolucija u BiH počela s više od jednog i po vijeka zakašnjenja (1964) nego što je počela u Britaniji (1800), imajući u vidu fiskalni šok 2007. godine, uticaj svjetske ekonomske krize 2009. godine, recesiju 2012, poplave 2014, ostvareni rast je na polovini stope konvergencije od 2%. Prosječni rast zemalja EU u periodu 2007-2017. je iznosio 2,3%, što je za 0,9% niže nego rast Republike Srpske. Zakon konvergencije ukazuje da saradnjom s razvijenom zemljom zemlja u razvoju ostvaruje u prosjeku 2% stope rasta koje su iznad stopa rasta razvijene zemlje. Ostvarenim stopama rasta Republici Srpskoj će trebati 193 godine da dostigne dohodak zemalja EU. Uz duplo više stope ekonomskog rasta taj period se skraćuje na 31 godinu! Ukoliko smo u prethodnom periodu ostvarivali stope rasta koje su iznosile 3,2%, očekivanja o stopama rasta koje iznose 6% ili 7% čine se nemogućim. Ali Balkan je poznat po nemogućim stvarima. Nemoguće je bilo očekivati da će dječak iz Beograda rođen 1987. biti najbolji teniser svijeta, pa onda ne biti, pa opet postati. Male su šanse bile da Nikola Tesla može napraviti sistem naizmjenične struje, izgledalo je nemoguće da Aleksandar Đorđević postigne trojku protiv Huventuda, izgledalo je nemoguće da će klub iz Ljutice Bogdana postati prvak svijeta.
Ukoliko posmatramo ekonomski rast zemalja EU i malih tranzicionih zemalja u segmentima kao što su tržište rada, blagostanje, integracije, preduzetništva i uloge države moguće je formirati očekivanje za stope rasta Republike Srpske koje se kreću između 7% i 8% godišnje. Djelovanjem na rješavanje problema nezaposlenosti mladih, gdje je u BiH 55% mladih dobi 15 do 24 godine nezaposleno, i spuštanjem tog procenta na nivo od 50% ne samo da će zadržati mlade na ovim prostorima, nego će dodatno uvećati rast za više od 1,5%. Prosjek nezaposlenosti mladih u zemljama EU i tranzicionim zemljama koje teže da postanu Evropska unija iznosi 20%. Rekorder je Republika Češka, gdje je nezaposlenost mladih 5,7%, tako da napredak u ovom segmentu nije nedostižan. Od 2007. godine indeks razvoja čovjeka, indikator koji objavljuju Ujedinjene nacije na godišnjem nivou, u BiH je povećan i iznosi 0,768. Prema poboljšanju ovog indikatora BiH je jedan od lidera u svijetu. Ukoliko bismo ovaj pokazatelj popravili za 10% i on iznosio 0,84, rezultovao bi dodatnim ekonomskim rastom od 3,5%. Međutim, imajući u vidu komponente ovog indeksa, koji se sastoji od očekivane dužine života, zdravlja čovjeka, godina školovanja i standarda življenja, nije realno očekivati rast od 10% u kratkom roku, ali značaj indeksa na ekonomski rast, pa i ukoliko bismo ga popravili za 1%, povećao bi budući ekonomski rast za 0,35%.
Sljedeća oblast u kojoj je moguće djelovati je javna potrošnja, koja se ogleda u učešću javnih rashoda u BDP-u. Javni rashodi u BiH čine 40% BDP-a. Ukoliko bismo umanjili javne rashode na 36% BDP-a, to bi rezultovalo dodatnim ekonomskim rastom od 1,5%. Prevedeno na jezik finansija, ulaganje koje se isplaćuje u trećoj godini. Ukoliko posmatramo učešće javnih rashoda u BDP-u 2014. godine, koje je iznosilo 46%, smanjenje od 4% čini se ostvarivo. Dalje, mala ekonomija, mala privreda teško da može postati razvijena ukoliko ne stvara minimum 50% bogatstva sarađujući sa svijetom. Male nerazvijene zemlje nemaju dovoljnu unutrašnju tražnju, koja može obezbijediti ekonomiju obima dovoljnu za brži ekonomski rast. Iako je načinjen značajan iskorak u rastu izvoza i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, potrebno je nastaviti sa daljim integracijama u svjetsku trgovinu. Ukoliko bismo nastavili sa daljim otvaranjem ekonomije, većim izvozom i uvozom i povećali otvorenost ekonomije za 10%, sa današnjih 94% BDP-a na 104%, to bi dovelo do više stope ekonomskog rasta za 1,85%. U svim prethodnim segmentima BiH je napredovala u posljednjih 10 godina. Međutim, BiH drži neslavan rekord u kontroli korupcije. Naime, u posljednjih 10 godina BiH je nazadovala u ovom segmentu, ukoliko posmatramo indikator Svjetske banke o kvalitetu upravljanja javnih institucija. Ukoliko bismo mjerama djelovali na smanjenje korupcije i popravili se za 10% nego što smo bili rangirani 2017, to bi doprinijelo novom ekonomskom rastu od 1%, a ukoliko bismo ovaj indikator popravili na nivo iz 2013. godine imali bismo više stope ekonomskog rasta za 1-2%.
Kada su dječaka iz Beograda sa sedam godina pitali šta mu je cilj u tenisu, odgovorio je da mu je cilj da postane prvak. On je to postigao ne jednom nego dva puta. Životne lekcije nas uče da ne postoji nemoguće, postoji samo volja da se bude prvi, da se bude bolji nego juče. Ukoliko je ta volja dovoljno jaka, uspjeh je zagarantovan, a nemoguće ne postoji.
(autor je ekonomista)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.