Omnibus "Tajna", sastavljen od tri srednjoškolska kratkometražna filma, trebalo bi da bude prikazan večeras u Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banjaluci (UNIBL) sa početkom u 20 časova, a ulaz je besplatan.
Riječ je o filmovima koji su nastali tokom desetodnevne Ljetne škole filma u organizaciji Audio-vizuelnog centra Republike Srpske, u saradnji sa Studentskim kulturnim centrom i Akademijom umjetnosti UNIBL.
"U ovogodišnjoj Filmskoj školi imamo 26 polaznika iz svih krajeva Republike Srpske. Poslije zajedničkih predavanja bili su podijeljeni u tri grupe i radili na snimanju tri kratkometražna igrana filma", rekao je dramaturg Mario Ćulum, jedan od predavača, u razgovoru za "Nezavisne".
Polaznici su pohađali radionice režije pod mentorstvom Gordana Matića, radionice kamere je vodio Draško Gajić, za scenografiju i kostimografiju je bila zadužena Dragana Purković Macan, dok je predavanja iz zvuka vodio Igor Suzić. Montažu je predavao Aleksandar Jurić, produkciju Sonja Đurić, a radionice scenarija je održao Ćulum.
U razgovoru za "Nezavisne" Ćulum je govorio o Ljetnoj školi filma, mogućnostima razvoja dramskog stvaralaštva i ulozi Audio-vizuelnog centra Republike Srpske.
NN: Bili ste zaduženi za predavanja iz oblasti scenarija, na koji način ste organizovali rad, koliko je polaznicima bliska ova oblast i zbog čega je značajno da se na samom početku upoznaju sa osnovama scenarija?
ĆULUM: "Na početku bijaše riječ", pa tako i ova radionica polazi od filmskog scenarija kao osnove za nastanak budućeg filma. Filmski scenario je osnov, polazište za dobar film. Bez dobrog scenarija nema ni dobrog filma. Predavanja su raspoređena u tri dana. Prvi dan polaznici se upoznaju sa osnovama filmske dramaturgije, drugi dan razrađujemo ideje za film u sinopsise, a treći dan radimo na scenarijima. Na kraju smo glasovima samih polaznika izabrali tri scenarija koja se unapređuju uz pomoć diplomiranog dramaturga Aleksandra Vasiljevića. Današnjim generacijama je mnogo bliži format scenarija nego, na primjer, mojoj generaciji, upravo zbog dostupnosti scenarija putem određenih internetskih baza, tutorijala za pisanje i online literature.
NN: Ljetna škola filma je organizovana tokom deset dana, da li je ovo vrijeme dovoljno da se steknu osnovna znanja iz oblasti stvaranja filma, šta je zapravo osnovni cilj škole?
ĆULUM: Deset dana svakako nije dovoljno za sticanje osnovnih znanja, ali je dovoljno da se polaznici upoznaju sa onim šta sve film jeste, a šta nije, da se demistifikuje stvaranje jednog kratkometražnog igranog filma. Osnovni cilj je da se srednjoškolci obrazuju iz oblasti filmske umjetnosti, da se, možda, i sami zainteresuju za film kao njihovu buduću profesiju ili jednostavno da kao gledaoci bolje razumiju filmsku umjetnost.
NN: Postoje li naznake da će se dalje razvijati radionice ovog tipa?
ĆULUM: I Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i Audio-vizuelni centar Republike Srpske su zainteresovani za ovaj tip edukacije. Ali svakako ćemo pokušati i kroz Udruženje scenarista Republike Srpske da se bavimo edukacijom mladih ljudi koji žele da se bave filmom.
NN: Na koji način se podstiče afirmacija dramskog stvaralaštva, šta Vi vidite kao korake koje je potrebno preduzeti da bi se ova oblast u budućnosti razvijala?
ĆULUM: Afirmacija dramskog stvaralaštva se podstiče kroz različite konkurse, seminare, radionice. Konkretno, u pozorištima je neophodno uvesti konkurse za savremene dramske tekstove mladih autora koji će imati svoju praizvedbu na scenama u Republici Srpskoj. Takođe, osnivanje Audio-vizuelnog centra je veliki podsticaj za sve autore koji se bave filmom jer se konačno pojavila nada da ćemo dobiti nešto što se zove "savremena filmska produkcija Republike Srpske".
NN: Koliko je pokretanje Audio-vizuelnog centra Republike Srpske promijenilo sliku filmskog stvaralaštva na našem podneblju?
ĆULUM: Osnivanje Audio-vizuelnog centra je pokrenulo neke stvari sa nulte tačke, mladim ljudima je sada vraćena vjera da mogu da se profesionalno bave filmom, da se bave onim za šta su se školovali na filmskim akademijama i fakultetima i da žive od svog rada. Do sada smo imali filmove (dokumentarne, igrane, animirane) koji su ostvarivali nagrade na festivalima, ali sve je bilo na nivou ničim izazvanog incidenta nastalog zalaganjem pojedinaca koji su istinski zaljubljenici u film ili Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, gdje se kratki filmovi snimaju kao ispitne vježbe. Dalje treba raditi na zaštiti profesije filmskih radnika i profesionalizaciji filmskog stvaralaštva, da ne bi otišli u filmski amaterizam i stvarali filmove koji ne dopiru dalje od izlazne table grada ili Republike.
NN: Ljetnu školu filma su, pored Audio-vizuelnog centra, podržali Akademija umjetnosti UNIBL i Studentski kulturni centar, dok je prethodne godine ostvarena saradnja sa Studiom glume "Jazavac". Koliko je bitna saradnja među institucijama kulture i kakve sve potencijale imamo u našem području?
ĆULUM: Osnivanje Akademije umjetnosti u Banjaluci je pomoglo da izađemo iz sfere amaterizma i postanemo profesionalci u svim oblastima dramskog stvaralaštva, a osnivanje Audio-vizuelnog centra Republike Srpske više dođe kao nadogradnja postojećeg filmskog stvaralaštva. Saradnja Akademije i Audio-vizuelnog centra je više nego odlična i glavni konzumenti njihovih programa i konkursa su upravo studenti Akademije. Imamo ogroman potencijal u mladim ljudima koji tek dolaze. To pokazuje i ovogodišnja Filmska škola. Riječ je, prije svega, o talentovanoj djeci koja vole film, a neki od njih i žele da se bave filmom u budućnosti. Neophodno je da se udruže sve institucije Republike Srpske, od Univerziteta, Vlade, Audio-vizuelnog centra, Kinoteke Republike Srpske i drugih institucija kulture da se budućim generacijama omogući što kvalitetnije obrazovanje, a nakon završenog studija usavršavanje u njihovim budućim profesijama i da se filmovi snimaju u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini sa vlastitim kadrovima. Od toga ćemo napredovati kao društvo u cjelini, ne samo materijalno, već i duhovno.