VENECIJA - Džordž Kluni primio je "Zlatnog lava" za životno djelo sinoć na svečanom otvaranju 83. Mostre, a slavni američki glumac iskoristio je govor da priča o slobodi umjetnosti, novinarstvu, politici i sve većoj prijetnji koju vještačka inteligencija predstavlja za istinu.
Nakon ceremonije, festival je otvoren svjetskom premijerom filma "Ink" Denija Bojla, drame o Rupertu Mardoku i preuzimanju britanskog tabloida "The Sun".
Kluniju je "Zlatnog lava" uručila Laura Dern, koja je govorila o njihovoj saradnji i njegovom odnosu prema glumcima. Uslijedila je retrospektiva Klunijeve karijere, poslije čega je Dernova kazala kako joj je privilegija što može da oda počast dugogodišnjem prijatelju. Podsjetila je da je nominovan za "Oscara" u šest različitih kategorija i opisala ga kao "čovjeka od integriteta", posvećenog aktivizmu, ali i kolegama glumcima i filmskim autorima.
"On je najbolji prijatelj kojeg možete imati i najsmješnija osoba koju ćete ikada upoznati", rekla je Dernova, podsjetivši i da ga je magazin "People" dva puta proglasio najseksepilnijim muškarcem na svijetu. Na crveni tepih Kluni je stigao sa suprugom Amal, a priznanje je primio uz karakterističnu dozu humora.
"Kada vam kažu da ćete dobiti nagradu za životno djelo, samo dvije stvari vam padnu na pamet. Prva je kakva je ovo nevjerovatna čast. A druga je: da li oni znaju nešto što ja ne znam", rekao je Kluni na početku obraćanja, da bi se potom osvrnuo na 45 godina glumačke karijere i ljude koji su mu pomogli da stigne do mjesta gdje je sada.
On se prisjetio samih početaka u glumi.
"Uglavnom sam samo pokušavao da platim kiriju i izbjegnem povratak u Kentaki da siječem duvan, što sam nekada radio", rekao je Kluni.
Kako je dodao, kada se čovjek osvrne na godine iza sebe, shvati da njegova karijera nije toliko bila rezultat velikog plana koliko "niza srećnih slučajnosti".
"Neko mi je dao prvi posao, neko drugi drugi. Reditelj je vidio nešto u meni što ja još nisam vidio. Scenarista je napisao bolje replike nego što sam zaslužio. Član ekipe učinio je da izgledam kao da znam šta radim. Zvijezda poput Laure bila je dovoljno ljubazna da mi dozvoli da učim od nje. Vremenom shvatite da niko nigdje ne stiže sam", rekao je Kluni. Slavni glumac je potom govorio o onome što je tokom godina naučio dolazeći na festivale poput Venecije.
"Niko se ne smije na drugačijem jeziku. Niko ne plače na drugačijem jeziku. Roditelji brinu isto. Djeca sanjaju isto. Ljubav izgleda izuzetno slično na svakom jeziku, zbog čega je teško povjerovati da smo toliko različiti koliko nam stalno govore", naveo je.
Dakako, Kluni se osvrnuo na aktuelne političke prilike.
"Živimo u trenutku kada nam ljudi na vlasti, ljudi sa najviše novca, govore da treba da se plašimo jedni drugih. Ali mi znamo da je drugačije, zar ne", rekao je Kluni.
Najveću pažnju izazvao je dio govora o autoritarnim režimima.
"Prvi ljudi koje autoritarci pokušavaju da ućutkaju nisu političari. To su novinari koji postavljaju pitanja. To su umjetnici koji odbijaju jednostavne odgovore. To su reditelji, pisci, glumci i muzičari koji insistiraju na tome da neko koga nikada niste upoznali zaslužuje vašu empatiju", istakao je Kluni.
On smatra da su priče uvijek opasne za ljude koji šire strah.
"Ljudi koji se plaše knjiga, muzike i priča nikada nisu heroji istorije. Da, filmovi ne zaustavljaju ratove. Ne smanjuju inflaciju. Ne popravljaju izbore. Ali rade nešto izuzetno. Podsjećaju nas da stranac nikada nije samo stranac i da bi mogao da bude junak nečije tuđe priče", obrazložio je Kluni.
Glumac ima i profesionalnu i ličnu vezu sa Venecijom.
Njegov prelazak iz televizijske zvijezde u jednog od vodećih holivudskih glumaca dobio je zamah upravo u ovom gradu, kada je film Stivena Soderberga "Daleko od očiju" prikazan na festivalu 1998. godine. To je bilo Klunijevo prvo pojavljivanje na Lidu. Takođe, on i Amal Kluni su 2014. godine u Veneciji organizovali svadbeno slavlje koje je privuklo veliku pažnju svjetskih medija.
"Imao sam toliko izuzetnih trenutaka u Veneciji. Ovaj festival je bez ikakve sumnje moj omiljeni i ogromna je čast dobiti 'Zlatnog lava'. To vjerovatno znači i da sam star, ali prihvatiću", rekao je Kluni kada je u julu objavljeno da će dobiti priznanje.
Jedna od centralnih tema Klunijevog obraćanja bila je i vještačka inteligencija. Upozorio je da razvoj tehnologije koja može proizvesti uvjerljive lažne snimke i glasove mijenja ne samo filmsku industriju nego i način na koji ljudi doživljavaju stvarnost. Problem, prema njegovim riječima, više nije samo u tome da li će AI zamijeniti pojedine poslove u Holivudu. Mnogo je opasnija mogućnost da ljudi više neće moći da vjeruju onome što vide i čuju.
Kluni je tu temu ponovo začinio humorom, rekavši da bi volio da, ako već ne može da kontroliše šta će se sa njegovim likom dešavati nakon smrti, barem ne završi kao zvijezda reklame koju nikada nije snimio.
Ceremoniji otvaranja prisustvovali su, između ostalih, Džonatan Bejli, Nikolas Galicin, Čejs Sui Vonders, Nina Dobrev, Zazi Bic, Alesandra Ambrozio, Britani Snou i drugi. Poslije ceremonije, pažnja se preselila u festivalsku salu, gdje je 83. "Mostra" otvorena filmom "Ink" britanskog reditelja Denija Bojla.
U središtu priče nalazi se Rupert Mardok i njegova kupovina lista "The Sun" 1969. godine. Deni Bojl kroz odnos Mardoka i urednika Larija Lema prikazuje trenutak u kojem britanska štampa počinje da se mijenja - od tradicionalnog novinarstva prema agresivnom, senzacionalističkom modelu tabloida koji će kasnije imati ogroman uticaj na britansko društvo i politiku. U glavnim ulogama su Džek O'Konel, Gaj Pirs i Kler Foj, dok je scenario napisao Džejms Grejem, autor drame na kojoj je film zasnovan. Bojl je za priču izabrao 1969. godinu, simbolično vrijeme velikih promjena: dok je čovjek prvi put kročio na Mjesec, Mardok i Lem pokrenuli su medijski projekat koji će, na sasvim drugačiji način, promijeniti svijet.
Za glavnu nagradu ovogodišnje "Mostre" boriće se 21 film. Ovogodišnji program donosi i nova ostvarenja reditelja koji su već dobro poznati venecijanskoj publici.
Među njima su Verner Hercog, Hirokazu Kore-eda, Li Čang Dong i Nani Moreti.
U glavnu konkurenciju vraća se i irski reditelj Martin Mekdona, dvostruki dobitnik "Srebrnog lava" za najbolji scenario. On će se ove godine predstaviti crnom komedijom "Wild Horse Nine". U filmu Džon Malkovič i Sem Rokvel igraju dvojicu veterana CIA koji uoči državnog udara u Čileu 1973. godine bivaju poslani na Uskršnje ostrvo, daleko od ključnih događaja.
Francuski reditelj Florijan Zeler, koji je posljednji put učestvovao na festivalu 2022. godine s filmom "The Son", vraća se u takmičarski program psihološkim trilerom "Bunker". Glavne uloge u ovom ostvarenju imaju Havijer Bardem i Penelope Kruz, koji tumače bračni par. Njihov odnos počinje ozbiljno da se narušava nakon što suprug, poznati arhitekta, prihvati posao izgradnje luksuznog bunkera za jednog milijardera. Na Mostru se vraća i Nani Moreti, koji će predstaviti romantičnu dramu "It Will Happen Tonight". Italijanski autor osvojio je "Zlatnu palmu" u Kanu za film "The Son’s Room" 2001. godine, dok je posljednji put u Veneciji učestvovao davne 1989. sa ostvarenjem "Palombella rossa".
Žirijem ovogodišnjeg festivala predsjedavaće američka glumica i rediteljika Megi Džilenhol. Elen Burstin biće uručena počasna nagrada – "Zlatni lav" za životno djelo.
Festival traje do 12. septembra.