MELBURN - "Djeca iz Jasenovca", dokumentarni film Daliborke Krstić i Dragana Gavrilovića, tužno je svjedočenje četvoro djece, danas odraslih ljudi u poznim osamdesetim, o stradanjima koja su prošli tokom Drugog svjetskog rata u logoru "Jasenovac".
Bogdan iz Trebovljana, Savo iz Gornjih Podgradaca, Zorka iz Miloševog Brda i Mirko iz Bistrice uspjeli su da prežive "Jasenovac", a danas žive u Melburnu u Australiji.
U razgovoru s autorkom filma Daliborkom Krstić otkrili smo kako se rodila ideja za snimanje ovog dokumentarca...
"Unuka sam jasenovačkog stradalnika. Rođena sam 30 godina nakon što je moj deda Živan, koji nije bio ni partizan, ni četnik, samo običan Srbin bez političkog opredeljenja, oteran od kuće, kao civil, i pogubljen u 'Jasenovcu'. Gledajući pre godinu dana dokumentarac o NDH, naivno pitanje moje kćerke 'Da li ustaše na kapi nose školski bedž' me zateklo i shvatila sam da moja deca o 'Jasenovcu' i stradanju svog pradede ne znaju ništa. Bilo me sramota zbog toga", priča Daliborka kako se rodila ideja za dokumentarac "Djeca iz Jasenovca".
Daliborka već godinama s kolegom Draganom Gavrilovićem, snimateljem i autorom, bilježi dokumentarne priče iz Melburna. Na projektu su radili tri mjeseca. Zahvaljujući Nikodiji Bulović uspjeli su da pronađu očevice u Melburnu, a neki su se i sami javili kad su čuli da rade film.
"To su ljudi koji su nekako kroz celi život imali istetoviranu sudbinu mučenika. Kao deca su prekršteni, preimenovani, zatim kao mladići u novoj Jugoslaviji ponovo prepoznaju nepravdu ophođenja prema njima, odlaze na novi kontinent, bez znanja jezika, poznavanja kulture i nekako uspevaju. Teške, ali inspirativne priče. Ljudi koji su stradali po ko zna koji put u životu, a ipak ostaju stameni, radni i vredni članovi zajednice", ističe Krstićeva.
Priče su se poklopile, isti period, isti prostori, iste sudbine.
"Ovo je prvi put da su nekom ispričali o svom stradanju. I na kraju ispovesti kao da su doživeli neko olakšanje, rasterećenje... Zahvalili su mi što smo došli i zabeležili njihovo svedočenje", navela je Krstićeva o emotivnom doživljaju tokom snimanja dokumentarca.
Ona je napomenula da su u igri velikih ljudi, zvanoj rat, stradala djeca čiji je jedini nestašluk bio to što su rođeni u narodu koji je bio nepodoban za trenutnu politiku vlasti.
"Mišljenja sam da je 'Jasenovac' poraz hrvatske ljudskosti. Treba da ih je sramota što zataškavaju istinu, koju su pojedinci iz njihovog naroda činili, a nas treba da bude sramota što ne pričamo o tome", naglasila je Daliborka i najavila da će dokumentarni film "Djeca iz Jasenovca" biti prikazan na RTS.
Dodatna simbolika
Za samu autorku Daliborku Krstić film ima dosta simbolike. Kaže da je umjetnički talenat kolege Gavrilovića razlog što se u igranom dijelu filma pojavljuju i njene kćerke Mila i Lara, koje igraju djecu u zbjegu.
"Lara u tim scenama nosi vezanu suknju svoje prababe, koja datira upravo iz tog perioda srpskih zbjegova, kada je njen pradjed Živan otjeran u logor", ističe Daliborka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.