Jedna od najuspješnijih filmskih franšiza svih vremena "Igre gladi" vraća se na veliko platno, a novi film koji nosi naziv "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" u banjalučkim kinima "Cineplexx" i "Cinestar", ali i u kino-dvoranama širom regiona premijerno će biti prikazan 19. novembra.
Šta donose nove "Igre gladi"?
- Radnja filma smještena je 24 godine prije događaja iz originalne filmske sage
- U središtu priče je mladi Hejmič Abernati, kojeg tumači Džozef Zada
- Na 50. Igrama gladi učestvuje čak 48 takmičara, umjesto uobičajena 24
- U filmu se pojavljuju Ralf Fajns, Glen Klouz, Kiran Kalkin i brojne druge zvijezde
- Dženifer Lorens, Džoš Hačerson i Vudi Harelson vraćaju se u svojim poznatim ulogama
Kako je navedeno u saopštenju Blitz filma, šesti nastavak čuvene sage vraća publiku 24 godine prije događaja iz originalnog filma i otkriva prošlost jednog od njegovih najvažnijih junaka, Hejmiča Abernatija, mentora Ketnis Everdin i Pite Melarka.
"Ovoga puta u središtu priče nalazi se šesnaestogodišnji Hejmič, koga tumači Džozef Zada. Na dan svog rođendana izabran je da učestvuje u jubilarnim, 50. Igrama gladi, poznatim kao Drugo četvrtvjekovno gušenje. Pravila su surovija nego ikada: umjesto uobičajena 24, u arenu ulazi čak 48 učesnika", navode distributeri filma.
Pod vlašću predsjednika Snoua, koga igra Ralf Fajns, Igre postaju još veći spektakl propagande, nasilja i kontrole, ali upravo u toj areni počinju da se stvaraju savezništva koja će dovesti u pitanje moć Kapitola i postaviti temelje buduće revolucije.
Pored Džozefa Zade i Ralfa Fajnsa, glumačku ekipu čine Glen Klouz, Kiran Kalkin, Džesi Plemons, El Fening, Maja Hok, Mekena Grejs, Vitni Pik, Bili Porter i brojni drugi.
"Posebno iznenađenje za ljubitelje franšize predstavlja povratak Dženifer Lorens, koja ponovo tumači Ketnis Everdin, junakinju koja je obilježila originalne filmove. Sa njom se vraća i Džoš Hačerson u ulozi Pite Melarka, kao i Vudi Harelson, koji ponovo igra starijeg Hejmiča Abernatija. Njihovo pojavljivanje u završnom dijelu filma povezuje priču o Hejmičovoj mladosti sa junacima koji su kasnije postali simbol pobune protiv Kapitola", saopšteno je iz Blitz filma.
Mladi glumac koji je naslijedio Vudija Harelsona
Jedan od najvećih izazova za reditelja Frensisa Lorensa bio je izbor glumca koji će tumačiti mladog Hejmiča, lik koji je u prethodnim filmovima proslavio Vudi Harelson.
"Tražili smo nekoga ko posjeduje emocionalnu inteligenciju, jer Hejmič prolazi kroz strašna iskustva. Mnogi njemu bliski ljudi umiru. Glumac je morao da prenese njegov optimizam i nadu, ali da istovremeno nagovjesti tamu i cinizam starijeg Hejmiča. Srećom, pronašli smo Džozefa Zadu, koji je tada imao 19 godina. U njegovom glasu mogao sam da čujem Vudija Harelson", kazao je Lorens.
Ralf Fajns kao predsjednik Snou
Jednog od najpoznatijih negativaca filmske sage, predsjednika Koriolanusa Snoua, sada tumači Ralf Fajns, preuzimajući ulogu koju je u originalnim filmovima igrao Donald Saterlend.
"Nisam pokušavao da imitiram Donalda, ali sam volio način na koji je stvorio hladno, složeno, autokratsko čudovište. Zahvaljujući Tomu Blajtu, dobio sam i sjajnu priču o Snouovoj prošlosti", pojasnio je Fajns.
Njegov Snou nalazi se na vrhuncu moći, ali i dalje strahuje od svakog oblika neposlušnosti.
"Snou je opsjednut kontrolom. Sve uvijek mora da funkcioniše savršeno", objsnio je glumac, dodajući da predsjednik neće tolerisati Hejmičove provokacije, posebno zbog svoje duboko ukorijenjene netrpeljivosti prema Distriktu 12.
Kiran Kalkin u ulozi televizijskog manipulatora
Jedno od najzanimljivijih novih glumačkih angažovanja jeste Kiran Kalkin, koji tumači mladog Cezara Flikermana, voditelja čiji televizijski nastupi predstavljaju važan dio propagandne mašinerije Kapitola.
Lik koji je ranije igrao Stenli Tuči sada je mlađi, nesigurniji i tek gradi svoj prepoznatljivi televizijski stil.
"Bilo je nevjerovatno vidjeti šta je Kiran uradio sa ovom ulogom. To je nešto potpuno drugačije od svega što je do sada radio. Nikada ga nismo vidjeli u tako fizički zahtjevnoj ulozi", pojasnio je Lorens.
Glen Klouz: Neobična transformacija uz proteze, korsete i perike
Glen Klouz tumači Drusilu Sikl, predstavnicu Kapitola zaduženu za učesnike iz Distrikta 12.
Glumica je prošla kroz jednu od najupečatljivijih fizičkih transformacija u filmu, učestvujući u osmišljavanju izgleda svog lika.
"Nos je bio važan jer je pretvara u neku vrstu svinje. Drusiline oči su zategnute unazad i u stranu, koliko god sam mogla da izdržim, Drusila je toliko stegnuta korsetom da stalno djeluje kao da joj nedostaje vazduha. Uz to se teško kreće jer je stara, a čizme su joj visoke. Zato smo došli na ideju da je prilikom dolaska u Distrikt 12 dovezu na nagnutoj platformi. To je mnogo brže i efikasnije nego da hoda", kazala je glumica o svom liku.
Arena izgrađena u planinama Španije

Veliki dio filma sniman je na udaljenim lokacijama u španskoj Asturiji, gdje je ekipa pronašla pejzaž za novu arenu.
Scenograf Uli Haniš prisjeća se trenutka kada je otkrio lokaciju.
"Vozili smo se planinama i ugledali dolinu. Stajao sam tamo, fotografisao telefonom i slao slike Frensisu. Rekao sam mu: 'Daleko je, ali je prelepo.' On je odgovorio: 'Hajde da snimamo tamo'", kazao je Haniš.
Arena je osmišljena u obliku oka, sa centralnom strukturom okruženom cvijećem, dok je kaleidoskop postao jedan od glavnih vizuelnih motiva Igara.
Reditelj otkriva da je snimanje započeto jednom od najzahtjevnijih scena.
"Doveli smo naših 48 učesnika, zajedno sa njihovim kaskaderskim dvojnicima, usred divljine. Bilo je to jedno od najupečatljivijih iskustava koje sam imao.“
Za potrebe scenografije dopremljene su stotine i hiljade cvjetova, a producentkinja Nina Džejkobson novu arenu opisuje kao "najšareniju i najrazigraniju distopiju koju ćete ikada videti".
Snimanje je obuhvatilo i Njemačku, te je spektakularna parada kočija snimljena na Olimpijskom stadionu u Berlinu, dok je Međunarodni kongresni centar poslužio za scene Kapitola i raskošne rezidencije Plutarha Hevensbija.
Priča o propagandi, pobuni i cijeni otpora
Film je zasnovan na romanu Suzan Kolins, koji je tokom prve nedjelje prodaje dostigao više od 1,5 miliona primjeraka, što predstavlja najuspješniji početak prodaje nekog naslova iz serijala.
Producentkinja Nina Džejkobson otkrila je da je autorku posebno zanimalo pitanje kako manjina uspijeva da vlada većinom i kakvu ulogu propaganda ima u održavanju takvog sistema.
"Suzan je željela da istraži ulogu propagande u tome da nas održi pasivnim, što posebno odjekuje u današnjem svijetu previranja i neizvjesnosti", pojasnila je Džejkobsonova.
Reditelj Frensis Lorens, koji na filmskoj sagi radi već 14 godina, otkrio je da prije svakog filma provodi sate u razgovorima sa spisateljicom.
Sa više od 3,3 milijarde dolara ukupne zarade na svjetskim blagajnama i preko 100 miliona prodatih primjeraka knjiga, "Igre gladi" ostaju jedan od najvećih savremenih filmskih i književnih fenomena.