BANJALUKA - Deseti simpozijum o našem književnom velikanu pod nazivom "Univerzalno u stvaralaštvu Branka Ćopića", koji će trajati do subote u Banjaluci i Hašanima, počeo je danas na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Univerziteta u Banjaluci.
Simpozijum je trajao od devet do 13 časova, a biće nastavljen sutra na banjalučkom Filološkom fakultetu, dok je završnica najavljena za subotu u Ćopićevom rodnom selu.
Zašto je ovaj skup započeo baš na PMF-u kazala je Mira Mandić, profesorica ovog fakulteta na studijskom programu Geografija.
"Ovo je deseti simpozijum o stvaralaštvu Branka Ćopića. Prvi put u njemu učestvuje Prirodno-matematički fakultet, studijski program za geografiju, iz nekoliko razloga. Mi smo domaćini prvog dana ovog trodnevnog skupa. Prvi razlog je to što je u ovoj zgradi nekad bila učiteljska škola koju je Branko Ćopić svojevremeno pohađao, a drugo, Branko Ćopić je izvrstan izvor geografskih spoznaja u svojim književnim djelima", kazala je profesorica Mandić.
Dodala je da je Ćopićevo djelo dragulj krajiških toponima, ali i mnogo više od toga.
"Ćopić je izvrstan za proučavanje geografije lokalne sredine, sociologije društva i uopšte društvenih odnosa i razvojnih procesa. Iz tog razloga se može koristiti u takozvanoj literarnoj ili književnoj geografiji. A u samom njegovom zavičaju u Hašanima formiran je prostor i osmišljen za održavanje škole u prirodi", navela je Mandićeva.
Profesorica otkriva kome je namijenjen ovaj simpozijum.
"Ovaj simpozijum je prvenstveno namijenjen slavistima, našim profesorima srpskog jezika i književnosti, ali sigurno i drugim strukama: istoričarima, geografima i uopšte najširoj javnosti. Nama je žao što je u toku školska godina i što su naši studenti, recimo, trenutno na terenu, jer bi bilo izuzetno lijepo da oni mogu da prisustvuju ovom jedinstvenom događaju", istakla je ona.
Idejni tvorac simpozijuma i rukovodilac "Projekta Ćopić" u okviru kojeg se održavaju predavanja o znamenitom piscu jeste Branko Tošović s Instituta za slavistiku Univerziteta "Karl Franc" u Gracu.
On kaže da je projekat zamišljen tako da se jedan simpozijum održava u Austriji, a drugi u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini ili u Srbiji, tako da je većina od prethodnih devet skupova održana u Gracu i u Banjaluci, ali i po jedan u Beogradu, Novom Sadu, Bihaću.
Profesor Tošović je otkrio šta u vezi sa Brankom Ćopićem ovaj put donosi iz Graca.
"Donosim teme simpozijuma koje glase 'univerzalno'. Ovo je jedan od rijetkih skupova posvećenih piscima, domaćim i stranim, na kojima u prvi plan dolazi ta riječ univerzalno. Ovim desetim jubilarnim skupom posvećenim Branku Ćopiću htjelo se pokazati da Ćopić nije samo pisac zavičaja, pisac djetinjstva ili dječji pisac, pisac satira itd, kakvim ga najčešće predstavljaju. On je pisac u čijem stvaralaštvu nalazimo dosta univerzalnog. Upravo dio referata je posvećen toj problematici, a drugi, jedan poseban blok se odnosi na njegov prvi roman 'Prolom', koji je izašao 1952. godine. U kontekstu te univerzalnosti razmatraćemo to njegovo najveće po obimu djelo", otkrio je Tošović.
On ističe da u djelu Branka Ćopića postoje dvije vrste univerzalija.
"Jedna je importna, ja je nazivam tako, i druga je eksportna. Importna je kad vi uzimate, recimo, nekog opštepoznatog junaka: Kazanovu, Don Kihota ili bilo kog drugog, kao što Ćopić uzima Sokrata i piše jednu satiru. Druga, mnogo značajnija i kreativnija, univerzalnija, eksportna, jeste kada nešto što je specifično u početku Ćopićevo najedanput prerasta u nešto šire i nadilazi prostore zavičaja, šireg područja zemlje i doseže nekakav svjetski nivo", smatra Tošović.
Navodi da je na pitanje šta je univerzalno jako teško odgovoriti, te da odgovor na to pitanje zahtijeva dosta proučavanja.
"Da bi se odgovorilo na to pitanje šta tu imamo eksportno, treba obaviti istraživanja. Upravo taj aspekt je dosta složen jer zahtijeva analizu koja izlazi izvan okvira nacionalne literature. Treba provjeriti šta je to univerzalno na južnoslovenskom, slovenskom, evropskom i svjetskom nivou, a može da se tiče i djela Branka Ćopića", rekao je Tošović.
S tim u vezi Tošović je održao predavanje na temu "Univerzalni Ćopić", Mira Mandić je govorila na temu "Zavičajna geografija u stvaralaštvu Branka Ćopića", Marija Bjeljac iz Bačke Palanke je obradila temu "'Jutra plavog sljeza' i Ćopićeve emocionalne, vremenske i karakterne univerzalije", Marina Cvetanoska iz Skoplja je izlagala na temu "Satirične univerzalije Branka Ćopića i Ace Šopova" itd.
Osim nabrojanih, na simpozijumu su učestvovali Nataša Ajdžanović i Dragana Popović sa Novosadskog univerziteta, Slavčo Kavilovski sa Skopskog univerziteta, Marija Đokić Petrović sa Univerziteta iz Graca, Mihajlo Stojanović sa Beogradskog univerziteta i Gordana Ilić Marković sa Univerziteta u Beču.
O Ćopićevom djelu govorili su i profesori Filološkog fakulteta u Banjaluci Mirjana Arežina, Dragomir Kozomara i Goran Milašin.