Književnost

Pismenost: Kultura elektronskih medija temeljno mijenja pisanu kulturu

Pismenost: Kultura elektronskih medija temeljno mijenja pisanu kulturu
Foto: N.N. | Pismenost: Kultura elektronskih medija temeljno mijenja pisanu kulturu
Nevena Maksimović Nevena Maksimović

BANJALUKA - Iako je svijet po količini kumuliranog znanja samo u posljednjih dvadesetak godina napredovao i tehnološki se usavršio više nego u prethodnih dvjestotinak godina, gotovo petina svjetskog stanovništva i dalje je nepismena.

Širom svijeta 8. septembar se obilježava kao Međunarodni dan pismenosti, čiji je cilj da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva.

UNESCO je 17. novembra 1965. proglasio 8. septembar Međunarodnim danom pismenosti, a prvi je put obilježen 1967. godine. Svake godine na ovaj dan UNESCO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanje odraslih na globalnom nivou.

Jedna od pet odraslih osoba i dalje je nepismena, a dvije trećine tog broja čine žene. Čak 60,7 miliona djece ne pohađa školu, a još mnogo njih pohađa je neredovno ili prekine školovanje.

Prema UNESCO-ovom Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za sve, najnižu stopu pismenosti za odrasle imaju južna i jugozapadna Azija (58,6%), supsaharska Afrika (59,7%) i arapske države (62,7%).

Lingvisti upozoravaju da na našim prostorima stepen pismenosti nije na zadovoljavajućem nivou, te da uvijek ima prostora za poboljšanje, a posebno u funkcionalnom smislu što boljeg razumijevanja pročitanog. Pitanje koje se danas neminovno postavlja je i to u kojoj su mjeri novi mediji, poput interneta sa svojim društvenim mrežama, promijenili pismenost u onom klasičnom obliku.

Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske, smatra da sve više korištenje skraćenica, slengova, poštapalica, emotikona već utiče na promjenu pismenosti.

"Taj sistem lajkovanja i hejtovanja, koji mi stariji ne razumemo baš najbolje, mladi razumeju između redova. Odavno sam primetio da je kultura elektronskih medija temeljno uticala na nivo pisane kulture i deca danas manje čitaju književna dela, uključujući i onu decu koja dolaze na studije književnosti. Deca dolaze na fakultet sa tim da pročitaju one najvažnije knjige iz lektire i to utiče na nivo njihove jezičke izražajnosti i na tome se mora raditi sada više nego pre tri ili četiri decenije. Jedan od razloga je upravo to što oni u svakodnevnoj komunikaciji više koriste poštapalice, emotikone", istakao je Stanić.

On je pojasnio da je nekada bilo problematično, dok nismo imali školski sistem, da dođu do broja ljudi koji će vladati verbalnim pismom, dakle, koji će moći pročitati neku verbalnu poruku.

"Važno je da danas, ali i u svakom budućem vremenu školski sistem ostane besplatan i dostupan svim slojevima stanovništva", istakao je Stanić.

Takođe, poznavaoci jezika upozoravaju da ulazimo u fazu izbora, odnosno predviđenog unosa riječi i izraza. Što znači da, kada počnete nešto pisati, računar vam ponudi neko rješenje, pa više ne moramo pisati, već samo izabrati željeni pojam. Teži se tome da se što manje piše, a da što više toga čak i govoreći pišemo. Sistemi za prepoznavanje glasa i njegovo pretvaranje u slova vrlo su popularni. Već sad se može vidjeti kako je digitalna tehnologija i te kako loše uticala na razvoj jezika i verbalne komunikacije.

Međunarodni dan pismenosti - 8. septembar, obilježen je juče i programom u atrijumu Gradske uprave u Banjaluci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije