Pisac, čiji se čitav život svodio na borbu za oslobođenje, političko ili književno, a čije je ognjište nepravedno godinama bilo zaboravljeno i zapušteno, konačno će dobiti tretman kakav ime Petra Kočića i zaslužuje.
U njegovom rodnom selu Stričićima, nadomak Banjaluke, pri kraju je izrada Kočićevog ognjišta, koje će služiti na čast ovom velikom piscu, ali i kao opomena za buduće genreacije kako da se odnose prema svojim velikanima.
Iako su čekali 47 godina kako bi konačno počeli da se dešavaju neki pomaci, Kočićevi Zmijanjci nisu nikada odustali od ideje da će jednog dana njihov Petrašin u njegovim Stričićima dobiti obilježja koja će zauvijek biti podsjećanje na ovog velikana pisane riječi.
Iako je gusta magla, koja je karakteristična za ovaj planinski kraj, pokrila objekte koji su dio Kočićevog ognjišta, to ni za trenutak nije umanjilo njihovu ljepotu, ali ni neki poseban duh koji se može osjetiti samo na ovom mjestu u Kočićevim Stričićima.
Kočićevo ognjište je turističko-kulturni kompleks objekata po uzorima na planinska, posebno zmijanjska domaćinstva, a Vlada RS izdvojila je 105.000 KM za izgradnju tog kompleksa.
Koliki je značaj ovog projekta, vidljivo je već sada, a Zmijanjci su saglasni u tome da će pokušati ovdje da naprave pravo turističko mjesto, koje će svojim sadržajima moći da zadovolji želje turista i iz drugih zemalja.
Zlatko Sladojević, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stričići, objašnjava da su radovi na izgradnji Kočićevog ognjišta započeli početkom avgusta, kao i da je prva faza bila završena do ovogodišnjeg "Kočićevog zbora", čija je centralna manifestacija održana 26. avgusta.
"Imali smo obavezu da do Kočićevog zbora uradimo 80 odsto posla, a mi smo uspjeli da uradimo i više od toga. Naš Petrašin svakako je zaslužio i više od ovoga, jer su, zahvaljujući njemu, naš kraj, ljudi i način našeg života poznati u cijeloj Evropi", priča Sladojević.
Ovaj jedinstveni kompleks, posvećen velikanu pisane riječi trenutno čini osam objekata, a planirano je da budu izgrađena još dva.
"Izradom još dva objekta biće završen projekat koji je izradio Republički zavod za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa. Ovo je temeljenje budućeg zanimljivog etno-sela koje će sadržavati sve objekte za boravak, provod, stacioniranje, kulturno i sportsko zaživljavanje", objasnio je Sladojević.
Ispod monumentalnog spomenika Petra Kočića je amfiteatar, koji će u budućnosti značiti mnogo za održavanje različitih, posebno kulturnih sadržaja.
"U planu je da učenici osnovnih i srednjih škola iz cijele RS dolaze ovdje i za vrijeme toplijih mjeseci izvode nastavu u prirodu", istakao je Sladojević.
Sigurno je da će predavanja o Kočiću, njegovom djelu i liku, u amfiteatru Kočićevog ognjišta, dobiti potpuno novu dimenziju i značaj za mlade naraštaje.
A, stara, dotrajala improvizacija Kočićeve rodne kuće, koja se nalazila nedaleko od mjesta sadašnjeg Kočićevog ognjišta, takođe je premještena u ovaj kompleks i danas stoji uzdignuta, obnovljena i ponosna, baš kao što je bila i svaka napisana riječ njenog vlasnika.
Svaki objekat u Kočićevom ognjištu, iako on još u potpunosti nije završen, već sada podsjeća na duh davno prošlih vremena, podsjeća na vremena kada su oko ognjišta spavali svi članovi jedne porodice, kada su djeca domaće zadatke pisala pored svijeće, a skromne obroke jela iz jedne posude.
"Svemu što je podignuto, a podsjeća na naše zmijanjske kuće i štale, te ostale objekte, valjalo je udahnuti onu dušu koju je nosio i pokazivao u svojim djelima veliki Petar Kočić", dodao je Sladojević.
Graditelji su bili sami seoski majstori, a neki od objekata, koji sada čine dio Kočićevog ognjišta kupljeni su na postojećim zmijanjskim ognjištima.
"Još treba da završimo uređenje kuće iznutra, dakle, da sve izgleda onako kako je izgledalo u vrijeme kada je Kočić živio. Trenutno pripremamo taj materijal, a nadamo se da ćemo uspjeti uz pomoć mještana da prikupimo što više stvari iz tog vremena. Planirali smo da, ukoliko nas vrijeme posluži, sve završimo u narednih desetak dana", napomenuo je Sladojević.
Zmijanjci su godinama željno iščekivali dan kada će Kočićeva postojbina, ognjište i okućnica, zaživjeti u pravom smislu te riječi. Sada se raduju što vide da će propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog bosanskog seljaka, konačno dobiti mjesto koje je još davno zaslužio.
"Sada je, pošto smo podigli Kočićevo ognjište, mnogo toga na nama da oživimo i u budućnosti ostvarimo, jer sramota bi bila da se ovo koristi samo od zbora do zbora", naveo je ranije Čedo Savić, jedan od duhovnih tvoraca i glavni učesnik u podizanju početnih objekata Kočićevog ognjišta.
Iako je zasad neizvjesno kako će se stvari u Kočićevom ognjištu, koje je pripalo Zavičajnom društvu "Zmijanje" iz Banjaluke, odvijati nakon što ono bude u potpunosti završeno i spremno za posjete, sigurno je da su ove promjene krupni koraci u oživljavanju lika i djela Petra Kočića.
Petar Kočić
Petar Kočić bio je srpski pjesnik, pisac i političar. Rođen je u Stričićima, kod Banjaluke, 29. juna 1877. godine, a umro u Beogradu 27. avgusta 1916. godine. Osnovnu školu učio je u manastiru Gomionica, gdje mu je otac, zakaluđerivši se kao udovac, bio iguman. Gimnaziju je upisao u Sarajevu, ali ju je završio u Beogradu. Filozofiju je učio u Beču. Godine 1904. došao je u Srbiju te kratko vrijeme bio nastavnik u Skoplju. Poslije dvije godine preselio se u Sarajevo, kao činovnik "Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog učešća u radničkom štrajku i protjeran u Banjaluku.
Kao nacionalni i socijalni revolucionar, bio je veoma omiljen u narodnim masama i među naprednom omladinom, pa je izabran i za poslanika austrougarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika, državni organi su ga često hapsili i krivično gonili. Uoči Prvog svjetskog rata na njemu su primijećeni znaci duševnog rastrojstva, te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici.