Književnost

Godišnja nagrada UK RS Sanji Savić Milosavljević

Godišnja nagrada UK RS Sanji Savić Milosavljević
Foto: Tijana Janković Jevrić | Godišnja nagrada UK RS Sanji Savić Milosavljević

BANJALUKA - Godišnja nagrada Udruženja književnika Republike Srpske za 2024. godinu, kako je saopšteno iz UK RS, pripala je romanu "Martin udio" Sanje Savić Milosavljević.

Kako je rečeno u saopštenju UK RS, nakon svestranog i temeljitog ocjenjivanja 22 knjige prispjele na konkurs, objavljene u prošloj godini, i nakon utvrđivanja užeg izbora od sedam knjiga, te najužeg izbora od tri knjige, ovu odluku donio je žiri u sastavu: Andreja Marić, predsjednik, te Željka Avrić i Aćim Todorović, članovi.

"Roman 'Martin udio' Sanje Savić Milosavljević pažljivo odabranim naslovom otvara se kao moderno romaneskno štivo koje snažno korespondira sa književnom, kulturološkom i istorijskom baštinom. Iako se autorka bavi vrlo raznorodnim temama, ona ih vješto upliće u cjelovitu priču tripartitne strukture, donesenu u tri glasa različite generacijske pripadnosti, dva ženska i jedan muški, vodeći računa da svaki od narativnih tokova bude odmjeren i saobražen onom koji mu prethodi ili koji će uslijediti", stoji u obrazloženju žirija.

Spretnom rukom i rukopisom afirmisanog dramaturga Sanja Savić Milosavljević, obrazlaže žiri u nastavku, gradi dramatičan siže, u kojem centralna priča raste ne u širinu (kada samo kvasa i preliva se, a radnja se ne pomjera), nego u visinu (čime se približava istini), onako kako je o tome autopoetički promišljala u samom romanu.

"Stoga, nenametljivo ali znalački, ovaj roman progovara i o uvijek izazovnoj i intrigantnoj temi stvaranja i njegovog smisla. U dominantnom narativnom toku, unutrašnjim glasom mlade, introvertne strip-umjetnice Ivane promišljaju se pitanja primijenjenosti, motivacije, odgovornosti i slobode u stvaralačkom i kreativnom poslu, ali se pokreće i identitetsko traganje za vlastitim životom kroz osmišljavanje priče koja će biti okosnica njenog novog stripa", javlja žiri UK RS.

Kako dodaju, neposredno nakon simboličnog sna sa crvenom lisicom, u roman se uvodi i ispovijest naslovne junakinje, starije žene, izbjeglice iz Hrvatske, koja je nalik na novozavjetnu Martu ("Raspremaš što ti dani nanesu. Pa ako te u jednom danu zdipe dvije najveće nesreće, a ti polako. Raspremaš svoj udio.").

"Marta je šnajderica, ali ona vješto kroji i priču o svom životu, dijalekatski markiranu i premreženu brojnim narodnim umotvorinama koje je usvajala od svih uz koje je stasavala i koji su je oblikovali. Treći glas, šoferski, sa nizom duhovitih replika koje neminovno izrastaju iz pređenih kilometara na točkovima autobusa, uskim i vijugavim putevima mahom istočne Bosne, svoju priču gradi kao jednu vrstu terapeutske ispovijesti o tragičnom i promašenom životu te dubokom nerazumijevanju sa bližnjima", navodi žiri UK RS.

Žižak u parketu, navedeno je dalje u obrazloženju žirija, stvarajući zvuk koji liči na štepanje mašine, a istovremeno i simbolizujući čedo u utrobi koje se vrpolji kao žižak, biće motiv koji suptilno povezuje dva ženska glasa ovog romana.

"U ženskom rodu on postaje i žiška, simbol onog neophodnog stvaralačkog plamena, jer 'ovo je priča-kometa'. Ona ostvaruje svoj smisao ispunjenjem jedne od završnih poruka iz romana, 'da priče, ako ne povežu barem dva čovjeka ne znače ništa'. U ovom romanu, spletom vrlo kompleksnih porodičnih i drugih međuljudskih odnosa, a naročito sudbinskim preplitanjem tri narativna glasa, povezanost se prevashodno ostvaruje na sinhronoj ravni njegovog sižea", kažu članovi žirija, ali, kako dodaju, iznimno je važna i ona dijahrona, vertikalna povezanost različitih likova, njihovih bližih i daljih srodnika, i nerijetko tragičnih životnih sudbina, zahvaljujući kojoj je ovo roman i o svekolikom stradanju srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Drugog svjetskog rata do danas.

Martin udio Sanje Savić Milosavljević, zaključće žiri UK RS, je sadržajno i emotivno gusto tkan roman, koji nosi sugestivnu poruku o neophodnosti životnog i stvaralačkog vitalizma, ali i o snazi ljubavi, dobrote i samilosti.

Najčitanije