U Institutu za restauraciju knjiga u Rimu, koji je radio na najpoznatijim i najstarijim rukopisima, od "Kumranskih spisa" do najstarijeg Kurana na svijetu, stare rukopise tretiraju kao pacijente.
Ovaj interdisciplinarni institut, koji je prva ustanova te vrste na svijetu, osnovan je 1938. godine da bi sačuvao italijanske arhive i bavi se knjigama s najtežim oštećenjima - od onih koje su progrizli termiti do onih koje su izrešetane mecima u Drugom svjetskom ratu.
Iako se Institut mahom bavi restauracijom knjiga i ahriva u Italiji, često sarađuje i s Vatikanom i međunarodnim institutima.
Jedan od novijih projekata Instituta su "spisi iz Sane", koji su pronađeni u Jemenu, a smatraju ih jednim od najstarijih verzija Kurana, jer potiču iz sedmog, najkasnije osmog vijeka.
Institut za restauraciju knjiga osnovan 1938. godine da bi sačuvao italijanske arhive
Posvećenost poslu ide dotle da su naučnici poklonili krv kako bi sproveli eksperimente koji su pokazali da je mastilo kojim su ispisani "Kumranski rukopisi", poznati i kao "svici s Mrtvog mora", sadržalo krv, vjerovatno zbog gvožđa koje je stabilizovalo boju.
Problemi s kojima se najčešće susreću izazvani su vodom, toplotom, prašinom i insektima.
Dok su neki od njihovih projekata dugoročni, drugi zahtijevaju hitnu intervenciju, pa su tako, nakon poplave koja je nedavno pogodila Toskanu, stručnjaci ovog instituta bili pozvani da pomognu u rješavanju problema poplavljenog arhiva.
Knjige su prvo bile zamrznute da voda ne bi razređivala mastilo, ali i da bi bilo onemogućeno razmnožavanje mikroorganizama. Potom je zamrznuta voda izdvojena tako da ne izazove dalja oštećenja.
U ovom institutu u radu se koriste i starim receptima, čak i srednjovjekovnim, da bi proizveli boje i određene tipove mastila. Oslanjaju se i na specijalizovane firme koje se bave proizvodnjom posebnog papira koji se koristi za rekonstruisanje oštećenih strana.
To je mukotrpan i zahtjevan posao, zbog čega kurs restauracije knjiga kojim rukovodi Institut traje punih pet godina.
Posvećenost poslu ide dotle da su naučnici poklonili krv kako bi sproveli eksperimente
Marina Bikjeri, direktor hemijskog odjeljenja, naglasila je da knjigama ne odgovara pomjeranje.
"Knjige se 'naviknu' na okruženje čak i kada nije idealno, ali su promjene temperature, vlažnosti i upotreba ono što kod njih stvara najveća oštećenja", kazala je Bikjerijeva, istakvši da su čak i najstarije knjige napisane da bi bile čitane, zbog čega treba napraviti balans u njihovom čuvanju i korištenju.