BANJALUKA - Monografija Zorana Pejašinovića "Ban Milosavljević", čiji je podnaslov "Priča o čovjeku koji je Banjoj Luci obistinio ime", biće promovisana sutra sa početkom u 19 časova u vijećnici Kulturnog centra Banski dvor, a pored autora, na promociji učestvuju Dušan Popović, Borivoje Milošević i Vladan Vukliš.
Ova kapitalna monografija prvi put je objavljena 2004. godine, recenzenti prvog izdanja bili su Nikola B. Popović, Đorđe Mikić i Ranko Risojević, a izdavač Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.
"Riječ je o prvoj cjelovitoj, naučnoj biografiji jedne od najznačajnijih ličnosti istorije Banjaluke, Bosanske Krajine i Republike Srpske uopšte, Svetislavu Tisi Milosavljeviću (1882-1960). Tiraž prvog izdanja je ubrzo po publikovanju našao svoje mjesto na policama javnih i privatnih biblioteka, tako da odavno postoji potreba za novim izdanjem", navode izdavači drugog izdanja.
Monografija je drugi put objavljena u izdanju reprezentativnog strukovnog Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske i dvije nacionalne institucije kulture - Arhiva Republike Srpske i Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, a radi se o dopunjenom izdanju.
Ovaj put recenzenti izdanja su Borivoje Milošević i Vladan Vukliš.
"Monografija donosi biografiju Svetislava Tise Milosavljevića, a osim uvoda i predgovora, sadrži tri velike cjeline: Od đaka do ministra, Ban Vrbaske banovine (1929-1934) i Ponovo u Beogradu. U prvoj je prikazano Milosavljevićevo porijeklo, djetinjstvo, školovanje, učešće u balkanskim i Prvom svjetskom ratu, te poratna vojna i civilna karijera koja je vrhunac imala u činu brigadnog generala i funkciji ministra saobraćaja u Vladi Kraljevine SHS. Drugi dio monografije je najobimniji i za nas najznačajniji, a bavi se periodom banovanja, odnosno impozantnim graditeljskim i prosvjetiteljskim djelom S.T. Milosavljevića na mjestu prvog bana Vrbaske banovine (1929-1934)", navode iz Arhiva Republike Srpske, podsjećajući da pomenuti drugi dio knjige obrađuje period takozvanog zlatnog doba Banjaluke, kada su nastala reprezentativna zdanja i ustanove grada na Vrbasu.
Istovremeno, dodaju iz Arhiva, to je i doba velikih promjena u cijeloj Banovini.
"Treći dio monografije odnosi se na Milosavljevićev odlazak iz Banjaluke, odnosno njegov povratak na mjesto ministra saobraćaja, sukob sa kraljem, prijevremeno penzionisanje i posljednje dvije decenije njegovog života. Monografija je zasnovana na arhivskoj građi Arhiva Republike Srpske, Arhiva Jugoslavije, Arhiva Srpske akademije nauka i umetnosti i Vojnog arhiva, neobjavljenim spisima u vlasništvu porodice Milosavljević, te na stotinama drugih naučnih, publicističkih, memoarskih i drugih publikacija, radova i novinskih članaka, te na nekoliko razgovora sa savremenicima", ističu iz Arhiva Republike Srpske.