Shvatih da se posao pjesnika ne sastoji u pisanju poezije, nego u smišljanju razloga zbog kojih bi poezija bila dostojna divljenja, taj naknadni rad je, naravno, mijenjao poeziju u njegovom viđenju, ali ne i u viđenju drugih, riječi su Horhea Luisa Borhesa, jednog od najslavnijih pisaca prošlog vijeka.
Iako je poeziju teško definisati, ona se pokušava odrediti kao konkretni izraz ljudskog duha u umjetnički osjećajnom i ritmičkom jeziku.
Svjetski dan poezije s više ili manje pažnje obilježava se danas, a UNESCO ga je proglasio s ciljem promovisanja čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom svijeta.
Na proglašenju praznika rečeno je da treba odavati priznanje i podsticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima.
Iako je prva asocijacija na pomen riječi poezija, njen izražaj o ljubavi, poruke koje se putem ove vrste književne forme šalju kroz istoriju su bile mnogo dublje i ozbiljnije.
Banjalučki poetičari kažu da se poezija danas dosta piše, ali da njena popularnost i nije baš na nivou koji zaslužuje.
Pisac Ranko Preradović kaže da je proza, kao književni žanr, možda popularnija, ali da ona ne može ugroziti poeziju, kao što ni poezija ne može ugroziti prozu.
"Pravu i kvalitetnu poeziju ne može ugroziti ni sve veća zastupljenost novih medija, baš kao što ni knjigu ne može ništa ugroziti. Mislim da je najbolji pokazatelj koliki značaj može imati poezija poljska pjesnikinja Vislava Šimborska, nobelovka koja je nedavno preminula", naveo je Preradović.
On dodaje da je ona cijeli svoj život posvetila isključivo poeziji, kao i da joj se na kraju sav njen uloženi trud i vratio.
Preradović objašnjava da je, s obzirom na stihijsko vrijeme u kojem živimo, i izdavaštvo stihijsko, te se objavljuje sve i svašta, a izdavačke kuće nemaju čvrste kriterije.
Mladi pjesnik Branimir Kršić smatra da poezija jeste dosta zastupljena, međutim da nema veliku čitalačku publiku.
"Moguće da je to zbog kvaliteta poezije, koji je, čini se, opao. Trebalo bi redukovati i samu proizvodnju iste, s obzirom na to da je danas moguće objaviti bilo šta. Malo se obraća pažnje na kvalitet, pa samim tim ni čitaoci ne mogu da se posvete pravim vrijednostima", naveo je Kršić.
Prema podacima koje posjeduje Nacionalni komitet za proslavu Dana poezije, koji je od devedesetih smješten na Floridi, Svjetski dan poezije slavio se u drugom obliku još od 1505. godine.
Uglavnom je slavljen u oktobru, ponekad petog dana u mjesecu, ali krajem 20. vijeka slavlje je održavano 15. oktobra.
Međutim, praznik je zapravo do UNESCO-ovog zvaničnog proglašenja naizmjenično slavljen u oktobru i novembru. Tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.
Veče u NUB RS
Svjetski dan poezije biće obilježen sutraa naveče u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS (NUB RS) u Banjaluci sa početkom u 19 časova. U bifeu biblioteke "Cafe&Chillout" svoje stihove će čitati Borjana Mrđa, Ilijana Radanović-Knežević, Danijel Gatarić, Ognjen Radović, Branimir Kršić i Nikola Paripović, a voditelj je Tanja Stupar-Trifunović. Iz NUB RS poručuju da posjetioci ponesu pjesme svojih omiljenih pjesnika te da se učesnicima pridruže u čitanju.
"Čeznem"
Rabindranat Tagore
Čeznem da ti kažem najdublje riječi koje ti imam reći
ali se ne usuđujem, strahujući da bi mi se mogla nasmijati.
Zato se smijem sam sebi i odajem tajnu svoju u šali.
Olako uzimam svoj bol, strahujući da bi mogla ti učiniti…
"Strepnja"
Desanka Maksimovic
Ne, nemoj mi prići! Hoću izdaleka
da volim i želim oka tvoja dva.
Jer sreća je lijepa samo dok se čeka,
dok od sebe samo nagovještaj da…
"Čekaj me"
Konstantin Simonov
Čekaj me, i ja ću sigurno doći,
samo me čekaj dugo.
Čekaj me i kada žute kiše
noći ispune tugom…