BEOGRAD - Izdavaštvo u svijetu u najvećoj mjeri, u 94 odsto, koristi štampanu formu na papiru, a samo je veoma mali dio u digitalnoj formi, kazao je ugledni njemački izdavač Vulf fon Lucius.
"Tek kroz 10 godina odnos knjige na papiru i digitalne forme biće 80 prema 20 odsto, i dalje u korist papira", tvrdi Fon Lucius, član Upravnog odbora njemačke Nacionalne biblioteke, profesor ekonomike izdavaštva i autor knjige "Ekonomika izdavačke djelatnosti", čiji je srpski prevod objavila beogradska izdavačka kuća "Klio".
Na osnovu 40-ogodišnjeg iskustva Fon Lucius je u razgovoru za srbijanske medije insistirao na potrebi bliske saradnje izdavača i interneta, jer on misli da će to biti na obostranu korist - samo treba naći put da se naplati korišćenje knjiga putem interneta.
Gete-Institut i izdavačka kuća "Klio" organizovali su gostovanje Fon Luciusa, profesora na Univerzitetu Hohenhajm i vlasnika izdavačke kuće "Lucius i Lucius" iz Štutgarta, u Beogradu 5. i 6. aprila.
Programom je predviđeno da gost u Godini knjige i jezika održi dva predavanja, danas u Gete institutu i sutra na Filološkom fakultetu, gdje će se od iduće školske godine osnovati katedra za obrazovanje budućih izdavača. Tema je "Budućnost izdavaštva u digitalnom dobu".
Zamoljen da prokomentarište zašto je sud zabranio globalnoj mreži Google da nastavi sa stvaranjem "globalne biblioteke" dok se ne riješe pitanja autorskih prava, Fon Lucius je rekao da vjeruje da je Googleov model dobar i da će biti uspješan, odavši mu priznanje da je u taj projekat već uložio više od 300 miliona dolara, "dok svi ostali samo pričaju, a ništa ne preduzimaju da se nađe isplatljiva formula za izdavače".
Ogradivši se da nema gotovih recepata kako da se prevaziđu smetnje koje postoje između izdavača, koji nisu "dobrotvorna društva" već žele da zarade, i očekivanja da sve na internetu bude besplatno, on je iznio stav da bi izdavači trebalo da se postaraju da taj "uzorak" bude dovoljno zanimljiv da čitaoci požele da pročitaju cjelinu i budu spremni da plate.
Na pitanje kako da mali izdavači "prežive" , kako da se djela pisana na "malim" jezicima plasiraju izvan tog "geta", gost iz Njemačke, koji smatra da je jedino veliko tržište engleskog govornog područja, odgovara da "mali" izdavači moraju biti svjesni da se izlažu velikom riziku i da mogu lako propasti.
"Najbolji put za pisce iz malih sredina jeste da nađu način da budu prevedeni na engleski, jer je distribucija preko internet knjižara tada veoma jednostavna i nema velikih troškova", kaže on.
Fon Lucius je veoma oprezan kada je riječ o državnom "miješanju" u izdavaštvo jer tu uvijek postoji mogućnost nametanja ideologije; pristalica je nalaženja drugih izvora poput fondacija, obrazovnih insitucija, donacija.
Govoreći o distribuciji knjiga, bez obzira da li su namijenjene čitanju pomoću elektonskih čitača (kindl, ajped) ili na papiru, Fon Lucius misli da je veoma važno da se poštuje propis jedinstvene cijene umjesto da se cijene formiraju potpuno slobodno, jer to direktno potkopava knjižarske lance.
Elektronske knjižare (Amazon) su veoma pogodne za kupce, a opstaju knjižare koje su specijalizovane za određene naučne oblasti i za djecu, jer kupci u njima znaju šta da traže, dok su mamutski lanci u kojima nema stručnih knjiga u ponudi postali odbojni za veliki broj čitalaca.