Drugog dana 56. međunarodnog sajma knjige u Beogradu, koji se održava pod sloganom "Knjige spajaju ljude", značajno mjesto u programu manifestacije zauzelo je predstavljanje Republike Srpske i Federacije BiH.
"Ako Nijemci imaju Gete institut, zašto mi nemamo Andrićev institut? Ovo pitanje ne želi da provocira odgovor koji bi uveo revolucionarnu promjenu u naš vrijednosni poredak. Nijemci su mogli da priušte sebi luksuz i da svog najuticajnijeg pjesnika prevedu na jezik vlastite istorije i u okviru vlastitog instituta. Ivo Andrić je sam sebi formirao zadužbinu koja i danas vodi računa o njegovim pravima", rekao je juče režiser Emir Kusturica na štandu RS.
Štand RS, u organizaciji Predstavništva RS u Beogradu i Ministarstva prosvjete i kulture RS, sav je u znaku Andrića i Andrićgrada, koji u Višegradu gradi proslavljeni režiser Emir Kusturica, a posebnu pažnju posjetilaca izaziva ogromna foto-konstrukcija ćuprije na Drini, na koju se čak može popeti i fotografisati.
Direktor Predstavništva RS Mlađen Cicović rekao je da je ove godine organizovano mnogo promocija raznih izdanja autora iz RS, kao i predstavljanje projekta "Andrićgrad", te predstavljanje foto-monografije "Emir Kusturica And No smoking orcestra".
Što se tiče izdavača iz RS, tu su i Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka - Beograd, Udruženje izdavača iz RS, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Istočno Sarajevo, kao i štand "Srebrenica - istorijski projekat".
Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka - Beograd predstavila je na svom štandu oko 300 naslova, od kojih 25 novih, među kojima su djela makedonskih pisaca - romani "Veštica" Venka Andonovskog, "Bajazit i Olivera" Dragog Mihajlovskog i "Oči pune čipke" Gordane Stojkov.
Štand "Srebrenica - istorijski projekat" predstavio se sa dvije najnovije knjige - "Srebrenica: dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida" Stefana Karganovića i "Masakr u Srebrenici" penzionisanog profesora sa Univerziteta u Pensilvaniji Edvarda Hermana sa saradnicima. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Istočnog Sarajeva se, osim priručnicima i udžbenicima, predstavio i zbirkama pjesama i lektira iz RS, zatim najnovijim izdanjima - "Sarajevo, tugo moja" Dušana Zurovca, koja sadrži svjedočenja o stradanju Srba u logorima u Sarajevu, kao i filozofsko-religijskom knjigom Tomislava Šipovca "Ako Isus nije vaskrsao".
Udruženje izdavača RS na svom štandu ove godine okupilo je 27 izdavača sa najnovijim djelima - od Bogoslovskog fakulteta iz Foče do izdavača iz Potkozarja, a tu je i "Koridor 92" generala Novice Simića i knjiga osvrta "Andrić ex privata" Milenka Stojičića.
I izdavači iz FBiH su na štandu Udruženja izdavača i knjižara BiH dio svojih izdanja posvetili pedesetogodišnjici od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću s obzirom na to da je Andrićeva rodna kuća u Travniku pretvorena u memorijalni muzej.
Na ovom štandu svoja izdanja predstavili su izdavači "Zalihica", "Dobra knjiga", "Svjetlost", "Bajbuk", "Konektum", Univerzitetska biblioteka BiH, te prosvjetni nacionalni časopisi "Napredak", "Preporod", "Divan", a tu je i najnovija knjiga Abdulaha Sidrana "Slijepac pjeva svom gradu", kao i djela Skendera Kulenovića, zatim "Pet dunavskih čuda" Zorana Živkovića, te knjige iz oblasti religije, umjetnosti, istorije i druge.
Izdavač "Šahinpašić" na štandu nudi trilogiju "Milenijum" autora Stiga Larsona, romane Nagiba Mahmuza, kao i djela Nure Bazdulj-Hubijar, Veselina Gatala "Princeza od zida", Indire Kučuk-Sorguč "Ja, mahaluša", kao i "Nesveti rat" o teroru u ime islama autora Džona Esposita.
Sajam je juče obilježio i forum na temu "Treba li knjizi PR?", koji je održan u sali "Slobodan Selenić". Posjetiocima sajma predstavljena je Kuća pisaca i Muzej jezika i pisma u Tršiću, kao značajne nove institucije za srpsku književnost.
Juče je svečano otvorena strip-sala i predstavljen bogat program koji će se odvijati u njoj svakoga dana sajma.
Popodnevni sati bili su u znaku Dositeja Obradovića, pošto je otvorena izložba Dositejeve zadužbine na temu "Dostitejev put znanja". "Agora" je predstavila knjige o vezama Dositeja i Njemačke koje su predstavljene na sajmu u Lajpcigu, a nagrada koja nosi Dositejevo ime i koja se svake godine dodjeljuje stranom izdavaču za kontinuirani doprinos u objavljivanju i promociji srpske književnosti uručena je bugarskom izdavaču "Siela" iz Sofije.
Među piscima koji su bili prisutni na štandovima je i Mija Koto, vođa "reprezentacije" od 13 članova luzofonskih pisaca i autor kome je pripala čast da učestvuje u otvaranju sajma, a kome je "Geopoetika" objavila roman "Reka zvana vreme, kuća zvana zemlja".
Kanađanka Anabel Lajon bila je na štandu "Alnarija", koji je objavio njen roman "Filizof i vojskovođa". Na štandu "Derete" može da se kupi roman "Tri života" koji je Žoao Tordou donio prestižnu nagradu "Žoze Saramago".
Na štandu Zavoda za udžbenike iz Beograda predstavljena su jednotomna Sabrana dela Vilijema Šekspira.
Međunarodni sajam knjiga u Beogradu svečano je otvoren u nedjelju naveče pozdravnim besjedama srpskog pisca Svetislava Basare i književnika iz Mozambika Mija Koto.
Na ovogodišnjoj manifestaciji, najavili su organizatori, učestvuje više od 817 izlagača iz 27 zemalja.
Basara je, otvarajući manifestaciju, rekao da uliva optimizam snaga kojom se knjiga odupire nasrtajima novih tehnologija i nenametljiva upornost uz čiju pomoć opstaje u šarenilu površnih zadovoljstava.
"Pripala mi je čast da otvorim Sajam knjiga u godini koju je Osvald Špengler u svom vizionarskom delu 'Propast zapada' označio kao početak povratka u varvarstvo. Sa svih strana dolaze zastrašujuća upozorenja da je duhovnost u krizi, ona to u izvesnom smislu i jeste, ali panici nema mesta - duhovnost i treba da bude u krizi", rekao je Basara.
Pisac iz Mozambika Mija Koto, kome je pripala čast da otvori sajam u ime portugalskog jezika, počasnog gosta ovogodišnje smotre knjiga, podsjetio je da je jezik koji se danas slavi na Beogradskom sajmu, zvanični jezik osam nacija raspoređenih na četiri kontinenta.
"Više od 200 miliona ljudi ne samo da govori portugalski, već na portugalskom sanja i voli", rekao je Koto.
Otvaranju sajma prisustvovali su ministar kulture Predrag Marković, bivši ministar kulture Nebojša Bradić, gradska sekretarka za kulturu Ivana Avžner, kao i ambasadori luzofonskih zemalja akreditovani u Beogradu (Brazil, Angola i Portugal), ali i veliki broj pisaca, kulturnih poslenika i brojni knjigoljupci koji su pohrlili da vide šta su im izdavači ove godine pripremili.
Pod sloganom "Knjige spajaju ljude", 56. sajam predstavlja, osim izdavača iz luzofonih zemalja, i učesnike iz Austrije, Njemačke, Francuske, Holandije, Španije, Češke, Rumunije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Izraela, Irana, Japana, Kine, Rusije i Bjelorusije.
Posljednjeg dana Sajma knjiga predstavnik luzofonih zemalja svečano će predati Otvorenu knjigu predstavniku Mađarske, zemlji koja će biti počasni gost 57. sajma knjiga u Beogradu 2012. godine.
Književnici o sajmu
- Vladislav Bajac:
Razlog što to više ne mogu da radim je glup, ali sada sam domaćin na svom štandu (Bajac je vlasnik ''Geopoetike''), a kada se maknem, ne mogu da se družim s knjigama, već moram sa ljudima koji me stalno zaustavljaju.
- Radoslav Petković:
Podržavam novinu da se sajam otvara u nedelju, jer je posećeniji nego prethodnih godina.
- Mirjana Đurđević:
Osim potere za knjigama na sajmu, bavim se i poterom za kolegama piscima, kritičarima, izdavačima, novinarima...
- Dragan Lakičević:
Slavlje pisaca, prevodilaca, izdavača i čitalaca uvek je isto i veliko. I ja ću večeras, kod kuće, umoran, s radošću prelistati pokoju knjigu ili katalog.
- Ljubiša Rajić:
Gužva je neviđena s obzirom na to da ljudi nemaju para. Puno sam video lepih naslova i to je iznenađujuće da smo u krizi, a štampaju se novi naslovi.
8dana traje manifestacija
817izlagača
27zemalja učesnica
13članova "reprezentacije" luzofonskih pisaca
200miliona ljudi govori portugalski jezik
56. put Beograd domaćin knjizi i knjigoljupcima
Omaž nobelovcu
Film "Bez naslova" sarajevskog novinara Bore Kontića, posvećen nobelovcu Ivi Andriću, premijerno će biti prikazan na Beogradskom sajmu knjiga 26. oktobra.
Premijeru filma, koji će biti prikazan na 50. godišnjicu odluke o dodjeli Nobelove nagrade Andriću, organizuju "Novi magazin", "Media centar Sarajevo" i Beogradski sajam.
Kako su saopštili organizatori, godina jubileja Andrića obilježena je "otimanjem nasljednica SFRJ za život i djelo znamenitog književnika i diplomate" koji je rođen u Travniku 1892, a umro u Beogradu 1975. godine.
"Kontićev film bavi se kontroverzama i raspravama o Andriću u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, i tvrdnjama potenciranim tokom i poslije rata u BiH da se taj pisac ogriješio o muslimane, prikazujući ih negativno u svojim djelima", piše u najavi.
U okviru Andrićevog jubileja, u okviru sajma, održano je i veče koje je posvećeno ovom nobelovcu, gdje je glumica Vjera Mujović otpjevala dvije numere po njegovim stihovima - "To od moje ljubavi" i "Lili Lalauna", koju je Andrić posvetio jednoj svojoj ljubavi.
"Pošto je objekat njegove ljubavi u vrijeme nastanka pjesme bila jedna udata gospođa, Andrić se poslužio posebnim jezikom kako bi dočarao svoje emocije", rekao je glumac Goran Sultanović u najavi "Lili Lalaune", pjesme iz 1950. godine.