Čovjek je velik u svojim krajnostima. U umjetnosti, ljubavi, mržnji, egoizmu, čak i u žrtvovanju - ali ono što svijetu najviše nedostaje to je izvjesna srednja dobrota.
Napisao je to jedan od najboljih književika svoga doba, Erih Marija Remark, prije 77 godina u svom poznatom romanu "Ljubi bližnjeg svog".
Toliko progonjen, a toliko čitan, toliko jednostavan u izražavanju u svojim djelima, a njegova oštrina pera malo da kome nije dotakla srce i dušu.
Ranjen na frontu: Njemački književnik, čije je pravo ime Erih Paul Remark, rođen je 22. juna 1898. godine u Osnabriku u radničkoj porodici.
Sa 18 godina otišao je na front u Prvom svjetskom ratu, gdje je ubrzo i ranjen. Poslije rata mijenja prezime Remark u Remarque, koje je bilo i prvobitno prezime njegove porodice sve dok ga nije promijenio književnikov djed. Da bi preživio, radio je mnoge poslove, uključujući i posao bibliotekara, poslovnog čovjeka, učitelja, novinara i izdavača.
Svoj prvi roman "Na zapadu ništa novo" objavio je 1929. godine pod imenom Erih Marija Remark. U romanu opisuje surovost rata posmatranu iz perspektive devetnaestogodišnjeg vojnika. Ta knjiga opisuje rat kao sasvim drugu dimenziju, prevare i manipulisanje i otvara drugi pogled na ljudsku nemoć i ljudsku psihu.
Rat glavna tema: Remarkova popularnost naglo počinje da raste, a u on u svojim sljedećim djelima "Povratak", "Tri ratna druga", “"Trijumfalna kapija"... "Nebo ne zna za miljenike", "Noć u Lisabonu"... najčešće opisuje ratne i poratne godine.
Čitajući Remarkove knjige, stiče se utisak da mu je svaka knjiga autobiografska, s obzirom na njegovu veliku vještinu opisa različitih situacija. Svojim stilom pisanja razumljivim svakome, a u isto vrijeme otvarajući mnoga "teška" pitanja pokazuje svoju izuzetnu spisateljsku moć. Ovaj književni velikan i miljenik čitalaca do najsitnijih detalja opisuje svaku situaciju, tako jasno kako samo on zna.
Zabrana i paljenje knjiga: Godine 1933. nacistički režim zabranjuje i spaljuje Remarkove knjige i pokreće propagandnu kampanju tvrdeći da vuče porijeklo od francuskih Jevreja i da je prezime Remark u stvari Kramer čitano unazad. Uprkos tome što nikad nije dokazana, ova informacija se pojavljuje i u nekim novijim Remarkovim biografijama.
Remark se 1931. preselio u Švajcarsku, a 1939. godine emigrirao je u SAD sa svojom prvom ženom Ilsom Žan-Zambui. Osam godina poslije toga Remarkovi su postali punopravni građani SAD.
Par se vratio u Švajcarsku 1948. godine nakon čega se i razveo.
Remark se 1958. godine oženio sa holivudskom glumicom Polet Godard.
Erih Marija Remark je umro 1970. godine u 72. godini života u Lokarnu u Švajcarskoj.
CITATI
Velike stvari nikad ne tješe, nego uvijek samo male, beznačajne.
Čovjek je jači od sudbine sve dotle dok se ne preda.
Baš zato što se u nju ne može vjerovati, sreća je stalno nova i pobjedonosna.
Niko ti ne može biti stran kao čovjek kojeg si nekada volio.
Romani
"Na zapadu ništa novo" (1929)
"Povratak" (1931)
"Tri ratna druga" (1936)
"Ljubi bližnjeg svog" (1941)
"Trijumfalna kapija" (1946)
"Iskra života" (1952)
"Vrijeme za život i vrijeme za smrt" (1954)
"Crni obelisk" (1956)
"Nebo ne zna za miljenike" (1961)
"Noć u Lisabonu" (1963)
"Sjenka u raju", izdato poslije njegove smrti, 1971.
Možda niste znali
- Napisao 300 ljubavnih pisama Marlen Ditrih, sa kojom je bio u vezi tri godine;
- Njegove knjige prevedene su na čak 58 jezika;
- Srednje ime promijenio u znak sjećanja na majku Mariju.