Novi roman Nedžada Ibrišimovića "El-Hidrova knjiga" promoviran je u utorak naveče u Sarajevu.
Ovaj roman nastavak je Ibrišimovićevog bestselera "Vječnik", izdatog 2005. godine, a koliko je interesovanje za nastavak ovog romana u utorak je potvrdila i prepuna sala Bošnjačkog instituta u Sarajevu.
"El-Hidrova knjiga" nastavlja priču o čovjeku koji živi skoro 5.000 godina i putujući dolazi i do Sarajeva, u kojem 1933. godine započinje svoju pripovijest. Njen kraj, slično kao i kraj "Vječnika", ostavlja prostor za novi dio.
"Ovu knjigu bih preporučio kao jednu lijepu ženu, koju bi muškarac mogao da odvede u krevet prije spavanja. A ženama bih je preporučio kao lijepog muškarca", rekao je Ibrišimović.
Ističe kako duboko u svakom čovjeku postoji potreba za savršenstvom, ali da u ljudima ne postoji potreba za vječnošću.
"Mnogi žele što prije da se kutarišu ovog života. Niko ne bi želio da živi predugo. To je osnovno ljudsko osjećanje. Međutim, ono kako stvari postoje da se pamti svaki grijeh i svako dobro i zlo za vijeke vjekova, tu su upisani i ljudi", dodao je Ibrišimović.
Danko Plevnik, jedan od promotora, ocijenio je da novi roman predstavlja nastavak "Vječnika", ali i prethodnika sljedećeg Ibrišimovićevog romana, jer sam vjeruje da će to biti trilogija. U svom izlaganju naglasio je da knjiga pokušava dati odgovore na pitanja može li naš život imati smisla i kako taj život učiniti vječnim. Sanjin Kodrić, promotor Ibrišimovićevog romana, smatra da "El-Hidrova knjiga" i "Vječnik" spadaju među najznačajnija djela savremene bh. književnosti. Treći promotor Damir Ovčina ističe da "El-Hidrova knjiga" nije samo priča o događajima, nego predstavlja jedan pogled kroz svijet, traženjem smisla čovjekovog postojanja.
"Ibrišimović piše o najsloženijim stvarima na jednostavan način i to je suštinska vrijednost njegove književnosti", rekao je Ovčina.
Problem čitanja
Legološko društvo BiH osnovano je u utorak u Sarajevu na inicijativu književnika Nedžada Ibrišimovića.
On je kazao da je ovo društvo osnovano iz potrebe da se ljudi u BiH konačno nauče čitati.
"Sto godina je nauka o čitanju zanemarena. Sve teorije govore o pisanju i piscu. Kritičari se slikaju na svoje doktorate. Pukao je taj lanac između knjige, pisca, kritičara i čitaoca. Problem čitanja potpuno je zanemaren. Znati ispravno čitati je veoma složen proces. UN pišu svoje rezolucije, ali ih ne znaju pročitati. Zbog toga je opasno ne znati čitati, vidite šta se sve u svijetu dešava zato što ljudi ne znaju pravilno čitati napisano", istakao je Ibrišimović.