BANJALUKA - Kakva je sudbina knjige u godini korone, da li smo zbog izolacije čitali više nego inače i da li je knjiga bila na našem spisku redovne kupovine češće ili rjeđe u odnosu na prethodne godine, neka su od pitanja na koja su za "Nezavisne" odgovor pokušali dati banjalučki izdavači.
Nenad Novaković, direktor izdavačke kuće "Besjeda", smatra da je pandemija virusa korona imala dvostruki uticaj na knjigu.
"Prvo je što niko u državi nije vodio računa o izdavaštvu, o piscima i knjižarima. To je jedina branša o kojoj niko i nikako nije vodio računa. S druge strane, pisci i izdavači imali su vremena da u samoći više stvaraju i više rade, obrađuju knjige, a onda je došlo vrijeme štampe", ističe Novaković.
On smatra da je nedostatak najvećih smotri pisane riječi veliki udarac za izdavače.
"Nismo imali Sajam knjiga u Herceg Novom, nismo imali Sajam knjiga u Banjaluci, nismo imali Sajam knjiga u Novom Sadu, nismo imali beogradski sajam u redovnom terminu, frankfurtski sajam se opredijelio za elektronsku varijantu. Dakle, sve one izložbe gdje smo mi mogli da pokažemo knjigu nisu nam bile dostupne, a i knjižare su bile jedno vrijeme zatvorene. Očekivalo se da narod više čita jer je bio u kućama, ali većina nije imala prilike da dođe do knjige", navodi Novaković.
Za razliku od Novakovića, Milan Stijak, direktor izdavačke kuće "Art print", smatra da pandemija nije imala velikog uticaja na knjigu.
"Čak ima i dosta knjiga o koroni. Pisci su uveliko obrađivali tu temu. Već u prvom talasu virusa štampali smo knjigu Zlatka Jurića 'Klikonogi u doba korone'. To je knjiga pjesama za djecu štampana u doba kada su nas najviše prepadali tom koronom, a do sada sam odštampao četiri ili pet knjiga o koroni. Što se tiče štampe inače, mislim da nije zaustavljena bez obzira na pandemiju, jer ljudi su bili slobodni, više su pisali i razmišljali o knjigama", otkriva Stijak.
Ovaj izdavač dodaje da "Art print" više nema redovnu prodaju knjiga, ali je mišljenja da su se knjige prodavale više nego inače.
"Čini mi se da su se ove godine najviše prodavali knjige i bicikli, jer to su dvije najefektnije stvari za put u izolaciju", govori Stijak.
Boris Maksimović iz izdavačke kuće "Imprimatur" kaže da je prodaja knjige putem interneta porasla, ali da je bez najvećih sajmova knjiga generalno lošija nego u godinama iza nas.
"Tokom perioda izolacije u dva najkritičnija mjeseca prodaja naših izdanja je porasla putem interneta jer su knjižare bile zatvorene. Ljudi su bili kući i naručivali su dosta. Mi smo to spremni dočekali, imali smo veb-šop i to je bilo 'bože pomozi'. Kritični period za nas je krenuo nakon što su knjižare otvorile. Tad je prodaja putem interneta opala, a sajmova knjiga nije bilo u dovoljnoj mjeri", kaže Maksimović.
On smatra da većina ljudi ipak ne kupuje knjige putem interneta.
"Ljudi vole sajmove, vole promocije, da drže knjigu, što bi se reklo, u ruci. Internet je nama dao dašak vazduha, ali ipak živi događaji su ključni za prodaju knjiga. Jedan od takvih koji nas je u nekoj mjeri spasio bio je Festival književnosti 'Imperativ', koji je održan uz mjere predostrožnosti. Tu je bilo ljudi. Bili smo prošle sedmice i na Sajmu knjiga u Podgorici, ali generalno to je manje događaja, pa samim tim i prodaje nego u godinama iza nas", zaključuje Maksimović.