BANJALUKA - Emir Sokolović, književnik iz Zenice, na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci studentima na klasi profesora Velimira Blanića održao je masterklas o teatru refleksije koji je sam konstruisao kroz svoje dramske tekstove "Paris - ili zalud je razapinjati Krista" i "Tonsko ukletstvo".
Teatar refleksije, kako je rečeno ovom prilikom, je sasvim novi vid teatarske igre koju je osmislio sam Sokolović.
Pomenutu teatarsku igru ovaj autor je trasirao u dramskom tekstu "Paris - ili zalud je razapinjati Krista/ Paride - o È inutile crocifiggere Cristo", koji je svojevremeno preveden i postavljen na Krakovsku pozorišnu scenu.
Zatim je isti teatarski koncept potvrdio i prošle godine u objavljenoj knjizi "Tonsko ukletstvo/ La malediziono del tono".
U uvodnoj riječi profesor Arsen Čarkić je rekao da je Sokolović u dramskom djelu na visokom nivou ostvario simbiozu muzičke i verbalne komponente, kao i ležeran hod od antičkog doba do građanskog društva.
Uz preporuke za čitanje i analizu pomenute teatarske igre podvukao je i da su misaone sentence utkane u tekst tako da, podvukao je, pored neupitnih vrijednosti ne odskaču i ne narušavaju čitavu koncentraciju na djelo u cjelini.
U svom slovu Sokolović je pomenuo neke estetske odrednice i parametre koji, po njegovom mišljenju, čine kreaciju.
"Dva su ključna momenta: prvo da svako djelo mora dati odgovore na pitanja koja su unutar njega potaknuta potvrđujući cjelovitost, kao i prohodnost djela kako po horizontali (geografski prostori), tako i po vertikali (vremenski kod). Određeno djelo (u prevodu) mora biti shvatljivo u suštini na bilo kojoj geografskoj tački, kao i u sklopu bilo kog civilizacijskog perioda. Ukoliko to nije uspjelo to je manjkavo djelo, što implicira da tu ne može biti riječi o kreaciji", naveo je Sokolović.
On je, zatim, pristupio pojašnjavanju posebnosti unutar teatra kreacije.
"Osnov za prosječnog čitaoca je dio klasične građanske drame (srednji segment koji je, ujedno, refleksija predigre) sa svim znanim segmentima: uvod, zaplet, vrhunac i rasplet. Zatvorena dramska igra (za teatarske sladokusce) je utisnuta u helenski ram sačinjen od predigre i završne uloge hora iz helenskih tragedija. Na taj način (s obzirom na to da se i pri realizaciji pozorišne predstave uvodi svojnost uloga; isti glumac treba da izgradi i u predigri određenog helenskog junaka, tako i njegovu refleksiju unutar građanskog dramskog teksta) se postiže, u najmanju ruku, dvojnost same pozorišne igre. Da ne govorimo o multipliciranju s obzirom i na muziku koja svojim ritmom i harmonijskim segmentom treba da simbolizira svaki od krunskih likova u drami", istakao je Sokolović.
On se potom zahvalio na pozivu i mogućnosti da, kako je rekao, studentima pokuša približiti jedan novi teatarski koncept.
"Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci održano je inspirativno predavanje pjesnika Emira Sokolovića. Studentima druge godine glume predstavio je svoju knjigu 'Tonsko ukletstvo', prethodno održavši izlaganje o ulozi kreativnosti i umjetnosti u savremenom stvaralaštvu. Njegov pristup i otvoreni razgovor sa studentima ostavili su snažan utisak, podstičući razmišljanje o umjetničkom izrazu i ličnom stvaralačkom putu. Gostovanje Emira Sokolovića predstavlja vrijedan doprinos obrazovanju i umjetničkom razvoju studenata", rekao je Velimir Blanić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.