PODGORICA - "Književni portret Andrije Radulovića", međunarodni simpozijum posvećen stvaralaštvu ovog istaknutog pjesnika, održan je u Istorijskom institutu Crne Gore u Podgorici, a u organizaciji Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću Univerziteta Crne Gore i Udruženja književnika Crne Gore (UK CG).
Dobrodošlicu je učesnicima skupa poželio Radenko Šćekić, direktor Istorijskog instituta, a potom se prisutnima obratio Novica Đurić, predsjednik UK CG.
Kako je naveo Đurić, Radulović ne samo da je pjesnik, već i esejista, kritičar, jednom riječju duhovni tragalac.
"Radulovićevo stvaralaštvo se već decenijama utemeljuje kao osoben i prepoznatljiv glas u savremenoj književnosti. Riječ je o autoru čiji poetski izraz duboko uranja u kulturno, duhovno i jezičko nasljeđe našeg naroda, i istovremeno ga približava u savremeni književni čin visoke estetske vrijednosti", istakao je Đurić.
Dragan Prole, redovni profesor sa novosadskog univerziteta, govorio je o zaokretima u poeziji Andrije Radulovića, ističući da se radi o poeziji dijamantskog sjaja, koja se ne može sagledavati iz jednog komada, potom analizirajući pojedine pjesme koje su prevedene na mnoge svjetske jezike i objavljene u vodećim časopisima i antologijama ukazao na suštinu i autentični stvaralački postupak.
Takođe, profesor Prole podsjetio je da Andriju Radulovica zna već trideset godina i prati njegovu poeziju, kojom nas on uvijek pozitivno iznenađuje i poziva na razmišljanje o sudbini čovjeka, prirode i uopšte same poezije.
Profesor Radmilo Marojevic je analizirao dvije poeme Andrije Radulovića i to "Knjigu u plamenu" i "Bivše kraljevstvo" ističući njegov autentični glas, te skrećući pažnju na bogatstvo i moć jezika.
Zoran Kostić, pjesnik iz Banjaluke, govorio je o Radulovićevoj stvaralačkoj posebnosti, istakavši da su njegove pjesme složene tvorevine, te da je on danas jedan od najistaknutijih predstavnika bijelog stiha, zapravo metarealizma čiji su najmarkantniji predstavnici Kuprjanov, Brodski i Nikita Stanesku, s tim što, kako je dodao, Radulović ima posve svoj svijet u poeziji i svoj originalni postupak.
Saša Radojčić pjesnik, književni kritičar, prevodilac i profesor, govorio je o proširenoj poenti u stihovima Radulovića, naime o toj osobenosti njegove pjesme koja se ne završava posljednjim stihom već se produžava kao eho njegove imaginacije, dakle van granica jezika.
O Radulovićevoj poeziji govorili su i Nenad Vuković, Budimir Dubak, Milutin Mićović, Sonja Tomović Šundić, Tanja Burzanović, Drago Perović, Dušan Krcunović, Ljubica Rajkić, Siniša Jelušić, Radoje Golović, Aleksandar Ćuković, te drugi istaknuti profesori, kritičari i književnici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.